Zagrebačko arhivističko društvo

/Societas archivistica Zagrabiensis/

Opatička 29, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel-fax 385 1 4851 374
 e-mail: zad@daz.hr


home

ostali prilozi

literatura

pitanja i odgovori

pravni propisi

osvrti

spiritus movens

obavijest

web-tražilica

Živana Heđbeli, diplomirani historičar i arheolog

Uredsko poslovanje i registraturni sustavi središnjih tijela Banske Hrvatske
 od 1848. do 1868. godine

Uvod

Ljudska vrsta od samog svog postanka najstoji zapamtiti određene događaje i pojave koje drži značajnim iz bilo kojeg razloga. Događaje se memorira raznim i mnogim načinima: usmenom predajom, crtežima na stijenama, ukrasima na glinenom posuđu, rovašima, sustavom uzlova, zapisima, građevinama itd.

Pojava privatnog vlasništva i zakonima uređenih društava dovodi do bilježenja podataka o imovini ili osobi koja vlada. Iz najranijeg su nam doba sačuvane obavijesti o posjedniku, količini imovine, porezima, presudama, osvajačima i vladarima nad određenim područjem i sl. urezane u kamenu, glinenim pločicama ili ugrađene u dijelove građevina. Srednji vijek za bilježenje svjedočanstava pored kamena najčešće koristi pergamenu. Rijetka pismenost i skup medij bilježenja i pohrane podataka određuje oblik čuvanja dokaza o određenom događaju: povelju. Povelje su sastavljene prema zadanim i stalnim pravilima, te im upravo takav, zadani i određeni oblik daje pravnu snagu.

Razvoj modernih država, kapitalizam i moderni oblici poslovanja povećavaju broj događaja koje treba zabilježiti ili urediti, što dovodi do sve većeg stvaranja pisanog gradiva čija je zadaća da određene pojave, činjenice, događaje, prava i pravne poslove pismeno fiksira i zabilježi radi osiguranja dokaza ili pružanja obavijesti. Spisi prate pravni posao odnosno pružaju činjenično stanje o predmetu kojim se bave, pokazuju o čemu se radi, služe pripravi ili izvršenju nekog posla. Povećana potreba za bilježenjem dovodi do sve veće uporabe papira (jefitnijeg medija bilježenja i pohrane podataka), povećanja pismenosti, razvoja tehnika umnažanja i upravnog aparata, te sustava uredskog poslovanja čiija je glavna zadaća organizacija dokumenata, odnosno brzo i učinkovito pronalaženje spisa.


Temeljni pojmovi uredskog poslovanja

Ključna  zbivanja u hrvatskoj povijesti od 1527. do 1868. godine

Bansko vijeće

Banska vlada

Hrvatsko-slavonsko namjesništvo

Namjesničko vijeće

Hrvatski sabor

Hrvatska dvorska kancelarija

 

Literatura

Zakoni

Obavijesna pomagala

Izvori