Banska vlada osnovana je naredbom Ministarstva unutrašnjih poslova u Beču, od 12. lipnja 1850. g.^[1], kao političko-upravna oblast u Hrvatskoj i Slavoniji, koje su sa svojim Primorjem, gradom Rijekom i njegovim kotarom, sačinjavale posebnu kraljevinu, potpuno neovisnu od kraljevine Ugarske. Na čelu uprave nalazi se ban, pod čijom je upravom i predsjedanjem Banska vlada. Ban je posebno odgovoran caru, i njegov je namjesnik u krunovini. Bana imenuje car, i on je dužan brinuti o izvršavanju i primjenjivanju državnih i zemaljskih zakona te o upravljanju unutarnjih poslova na području Krunovine. Banska je vlada direktno potčinjena Ministarstvu unutrašnjih poslova u Beču, ona provodi naredbe središnjih organa. Službeni je jezik hrvatski.

Radi političkog upravljanja dijele se Hrvatska i Slavonija na šest županija (zagrebačku, varaždinsku, križevačku, riječku, osječku i požešku). Županijske vlasti su potčinjene Vladi, a na čelu županija je veliki župan. Županije se dijele na kotareve, na čelu kojih su podžupani. Kotari više nemaju sudbene funkcije nego su postali prvostepeni upravni organi.^[2] 22. prosinca 1850.g. izdana je carska naredba s naputkom za rad političkih vlasti u Hrvatskoj i Slavoniji.^[3] Prema naputku poslovi u političko-upravnim stvarima teku redovito od podžupana do velikoga župana, od velikoga župana na Bansku vladu, od Banske vlade na ministarstvo.

Zadaća Vlade bila je izvršenje naredbi izdanih od središnjih ministarstava, a obavlja je samo one poslove koji su joj prepušteni iz resora ministarstva unutrašnjih poslova,^[4] Vlada je obavljala i poslove iz resora drugih ministarstava ukoliko je to izričito bilo navedeno u naredbama tih ministarstava s obzirom na opseg i način vršenja tih poslova, i u sporazumu s Ministarstvom unutarnjih poslova.

Vlada nastavlja rad Banskog vijeća, ali ne i njegovu organizaciju. Financijski odsjek Banskog vijeća je već u veljači 1849. g. povezan s financijskim ministarstvom u Beču. Pravosudni i vojni poslovi su izdvojeni iz djelokruga Vlade. Poslove Bojnog odsjeka bivšeg Banskog vijeća, ukoliko spadaju na političku upravu, rješava Banska vlada, a one vojnog karaktera zemaljsko vojno zapovjedništvo. Pravosudni poslovi spadaju na sudske vlasti. Za školstvo postoji, od 18. ožujka 1851. g., izvjestitelj, a potom se osniva školska oblast kao vladin odsjek.

Jedna od zadaća Banske vlade bila je i organizacija uprave u zemlji, te je 12. lipnja 1850. g. od djelatnika Vlade osnovano Političko ustrojavajuće povjereništvo. Predsjednik povjereništva je ban, a za poslovanje povjereništva donesen je poslovnik o djelokrugu rada. 1. siječnja 1851. g. novoustrojene podžupanije kao okružne političke oblasti započele svoj rad.^[5] Povjereništvo prestaje s radom 15. siječnja 1851.g.^[6]

Carskim patentom od 4. ožujka 1849. godine u načelu je određeno da se pravosuđe odijeli od uprave, te je 1. ožujka 1850. g. osnovano Povjereništvo za ustrojenje novih pravosudnih oblasti, sa zadaćom da organizira sudstvo.

Carskim patentom, od 31. prosinca 1851. g., dokinut je Ožujski ustav i u cijeloj monarhiji uveden apsolutizam, a previšnjim kabinetskim carskim pismom od 31. prosinca 1851. g određena posvemašna reorganizacija političke uprave.

Bečka vlada 16. travnja 1854.g. ukida Bansku vladu i osniva Hrvatsko-slavonsko namjesništvo. Vlada prestaje s radom 29. svibnja 1854.g.

 

22. prosinca 1850.g. izdana je carska naredba s naputkom za rad političkih vlasti u Hrvatskoj i Slavoniji.^[7]  Prema naputku načelnik ureda određene oblasti, te samo u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, njegov zamjenik, prima i otvara sam sve dopise, upisuje na njih datum primitka, i predaje ih zatim tajniku, koji ih upisuje u zapisnik, a potom predaje na daljnji rad djelatniku kojeg je odredio načelnik. Dopise upuće na Bansku vladu prima podban, a one, koji su službeno na bana poslani, samo u njegovoj odsutnosti. Otpravne nacrte, koje nije sastavio sam uredski načelnik, mora uz potpis onoga tko je sastavio nacrt, i načelnik ili njegov zamjenik odobriti i potpisati, a kod Banske vlade još i voditelj odgovarajućeg odsjeka. Kod Banske vlade odlučuje ban, koji se sastavci imaju na odobrenje, a koji u čistopisu njemu predati na potpis, a u drugim ga poslovima u tome može mijenjati podban. Svi poslovni komadi koje je ban zadržao za  odobrenje, trebaju se prije toga podnjeti podbanu na pregled. Na svakom se sastavku treba uvijek naznačiti dan, kada ga je načelnik potpisao i odobrio. Sva na čisto prepisana pisma mora potpisati uredski načelnik (kod banske vlade ban, ili podban), inače se ona ne smatraju valjanim. Kada se određeni poslovni komad otpravi i dostavi, kod političke se oblasti trebaju sastavci i prilozi po tekućem broju u svezke sakupiti, i po imenu osoba i predmeta pregledno upisati u kazalo (index).

Prema Jelačićevoj uputi^[8] o organizaciji Vlade sve dopise upravljene na Vladu otvara podban i prvi banski savjetnik (Benko Lentulaj), koji dijele sve poslove između dva banska savjetnika, kojima su podvrgnuti drugi perovodni i pisarni činovnici. Sve poslove koje obave dvojca savjetnika i njihovi perovođe, a oni ih odobre, pregledava podban. U predsjedništvu rješava ban samo najvažnije predmete, povjerljive i strogo povjerljive, a podban sa savjetnicima rješava sve ostalo.

Dopise naslovljene na Vladu prima podban, one na bana sam ban, a u njegovoj odsutnosti podban, on upisuje datum primitka na sam spis i predaje ga za upis u protokol. Spis se potom predaje na rješavanje onom savjetniku kojega je na spisu označio ban. Rješenja koja izrađuju savjetnici mora potpisati podban, a u nekim slučajevima ban (kada on to zahtijeva). Predmeti koje rješava sam ban, podnose se prije toga i podbanu da se upozna s njima. Sve čistopise – rješenja potpisuju ban ili podban, te bez njihova potpisa oni nemaju vrijednost. Predmeti koji se samo prolazno dostavljaju Vladi, kako bi ih ona proslijedila nižim ili višim oblastima, se ne protokoliraju. Kada se viša naredba osniva na podnesku određene niže oblasti, Vlada je dužna po povratku iste ubilježiti kratki sadržaj dopisa više oblasti, na konceptu svog izvještaja i to prije nego ga proslijedi nižim organima. Dovršeni se predmeti trebaju u konceptu, sa prilozima po tekućem broju, sakupiti u sveske i upisati u indeks (kazala) osoba i predmeta.

Pisarnica predsjednika Vlade, tj. bana, vodi poseban protokol, u koji se upisuju povjerljivi spisi, budući da takve spise rješava ban. Povjerljivi spisi nose oznaku R (res) – reservata. Predmete koji su se odnosili na redarstvo (policiju) a bili su povjerljivi, rješavao je također ban. Ti su spisi upisivani u poseban protokol, a signirani su oznakom P. Spisi rješavani u predsjedničkoj kancelariji sređeni su po rednom broju protokola.

Ostali, obični spisi Vlade, rješavani od banskog savjetnika ne nose nikakvu posebnu oznaku, već samo broj protokola i tekuću godinu. Spisi su na taj način i bili odlagani u registraturi Vlade. Spisi su urudžbirani, a za njih su vođeni imenici.

Urudžbeni zapisnici imali su sljedeće rubrike:

- tekući broj,

- dan pisma, njegovog upisiva i službeni  broj,

- sadržaj dopisa,

- rješenje riješeno

- broj i datum izvješća.

Spisi su bili pohranjeni u omotima (košuljicama) na kojima je ispisana signatura. Signatura se sastoji od broja urudžbenog zapisnika, tekuće godine, a kod predsjedničkih spisa i od slova R i P. Izlučivanje spisa obavljeno je 1864.g, kada se registratura Banske vlade nalazila kod Namjesničkog vijeća, i to djelomično. U urudžbenim zapisnicima su izlučeni spisi označeni otiskom štambilja “izbačeno”, s time da je u nekim razdobljima izlučeno više od 80% spisa.

 

Vladu tvore ban, podban, dva banska vijećnika, tri banska koncipista, expeditor i prevoditelj. Prvi su djelatnici Vlade bili preuzeti djelatnici bivšeg Banskog vijeća. Ministar unutarnjih poslova imenuje, na prijedlog bana, banskog savjetnika, podžupana, banske i županijske perovođe. Ban je dužan da putuje po svom području i nadgleda obavljanje dužnosti podređenih organa te ujedno uoči potrebe za uvođenjem novih mjera. Ban nadgleda političku upravu čitave krunovine, izdaje naredbe i odluke za cijelu zemlju, ili ih izdaje na nalog ministarstva, ili je opunovlašten po njima.