Hrvatski sabor

Uredsko poslovanje i registraturni sustavi središnjih tijela Banske Hrvatske
od 1848. do 1868. godine

Kada je Listopadskom diplomom vraćen ustav, u Beču je umjesto središnjih ministarstva unutrašnjih poslova, pravosuđa te bogoštovlja i nastave osnovano Državno ministarstvo. Car je 20. listopada 1860.g. uputio ručno pismo banu Šokčeviću i uspostavio ustavnost u Hrvatskoj. Car u pismu traži da sabor raspravi pitanje uređenja državnih odnosa Hrvatske s Ugarskom. Pri vladi u Beču osnovan je Hrvatsko–slavonski odsjek, s odsjecima za unutrašnje poslove, nastavu i pravosuđe, s time da neposrednu upravu u Hrvatskoj obavlja i dalje Namjesništvo u Zagrebu pod predsjedanjem bana. Kralj je svojim ručnim pismom od 5. prosinca 1860.g.^[1] odlučio da se odsjek pretvori u samostalni privremeni Hrvatsko-slavonski dvorski dikasterij^[2], na čijem će čelu biti predsjednik koji će obavljati sve važnije poslove^[3] koji će se odnositi na Hrvatsku i Slavoniju, predlagati ih i zastupati ih u Ministarskom vijeću. Dikasterij će obavljati ne samo poslove političke uprave, nego i sve one pravosudne poslove što su ih do tada obavljala ukinuta središnja ministarstva. Za službeni jezik u Hrvatskoj je određen narodni jezik. Dikasterij je počeo s radom 25. siječnja 1861.g.^[4] Namjesništvo u Zagrebu je tako, umjesto pojedinim bečkim ministarstvima, neposredno podređeno Dvorskom dikasteriju. Dikasterij je činilo 12 osoba: 2 dvorska tajnika, 4 pristava pisarnice, 1 predsjednik, 2 dvorska savjetnika, 1 ravnatelj pisarnice, 1 dvorski perovođa, 1 namjesnik predsjednika, a na čelu je bio Ivan Mažuranić.

Dikasterij je 3. veljače 1862.g. pretvoren u Kraljevsku hrvatsko-slavonsku kancelariju u čiju nadležnost^[5]ulazi politička uprava, bogoštovje, nastava i sudstvo u Hrvatskoj. Kancelarija je počela s radom 9. ožujka 1862. g. Kralj je svojim pismom od 17. travnja 1862.g^.^[6] pozvao Namjesničko vijeće da prizna Dvorsku kancelariju kao vrhovnu upravu kraljevnine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i da joj ne uskraćuje zakonitu poslušnost. Predsjednik kancelarije bio je do 1856. g. Ivan Mažuranić, a od 1865. Milan Kušević. Kancelariju^[7] je, tijekom vremena, činilo 34 osobe: 1 dvorski kancelar, 3 dvorska savjetnika, 1 namjesnik dvor. kancelara, 3 dvorska tajnika, 4 dvorska perovođe, 2 perovodna pristava, 1 ravnatelj pomoćnih ureda, 2 pristava, 4 oficijala, 2 kanceliste, 1 vratar, 2 podvornika, 1 glasonoša, 1 podvornički pomoćnik.

Previšnjim rješenjem od 28. siječnja 1869. g.^[8] dokinuta je Hrvatska dvorska kancelarija, a 31. siječnja 1869. g. zaključuje svoje djelovanje, koje preuzima hrvatsko ministarstvo dok se ne ustroji zemaljska autonomna vlada. Nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe, Zemaljska vlada, 16. kolovoza 1869.g. preuzima funkcije Kancelarije.

^[1]Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniu, godina 1863., komad VII, svezak I., izdan i rasposlan dne 31. lipnja 1864., str. 214–214

^[2] U pismu se navodi kako car ne može, prije nego se urede odnosi između Ugarske i Hrvatske, izdati konačnu odluku o vrhovnoj administrativnoj i političkoj upravi tih kraljevina te se dosadašnji hrvatsko–slavonski odsjek, koji postoji u državnom ministarstvu, treba iz njega odvojiti i pretvoriti u samostalni privremeni dvorski dikasterij, kojeg će posjednik važnije poslove, koji se odnose na Hrvatsku i Slavoniju, predlagati i zastupati u Ministarskom vijeću.

^[3]Prema carevom pismu “Ovaj dvorski dikasterij imat će osim poslovah političke uprave obskrbljivati unutar granicah Mojega ručnoga pisma od 20. listopada o.g, i one na pravosuđje u Hrvatskoj i Slavoniji ili na pravne stvari iz onih pokrajinah odnoseće se poslove, koje je dosada oskrbljivalo ministarstvo pravosudja, a isto tako i administrativne poslove bogoštovja i nastave.”

^[4]Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniu, godina 1863., komad X, svezak I., izdan i rasposlan dne 29. listopada 1864., str. 287

^[5]Početak rada Kancelarije oglašen je naredbom kralj. kancelarije dvorske za Kraljevinu Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju od 9. ožujka 1862., br. 121/Pr. prema kojoj: “Dielokrug ove dvorske kancelarije zauzimat će polag previšnjega riešenje od 5. prosinca 1860. i onoga od 3. veljače 1862. obćeniti i posebni dielokrug, koji su imala obstojavša ministarstva unutarnjih, bogoštovnih i nastavnih poslovah i ministarstva pravosudja naprama kraljevini Hrvatsko-Slavonskoj, no s onimi promienami, koje su potrebite s obzirom na obći državni ustav cesarevine, i s obzirom na ponovljeni ustav navedene kraljevine.” Vidi Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniu, godina 1863., komad XVI, svezak I., izdan i rasposlan dne 30. prosinca 1864., str. 417-419

^[6]Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, godina 1863., svezak I., komad XVII, izdan i rasposlan dne 12. siečnja 1865., str. 431

^[7] Plaće i uređenje Kancelarije određene su Naredba kr. kancelarije dvorske za Kraljevinu Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju od 3. ožujka 1862., br. 100, Vidi Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniu, godina 1863., komad XVI, svezak I., izdan i rasposlan dne 30. prosinca 1864., str. 417-419

^[8] Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniu, godina 1869, komad I., izdan i rasposlan dne 24. veljače 1869., str. 2

^[9] Podaci preuzeti iz Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ, SR Hrvatska.