Zagrebačko arhivističko društvo

/Societas archivistica Zagrabiensis/

Opatička 29, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel-fax 385 1 4851 374
 e-mail: zad@daz.hr

spiritus movens

O records manageru Translating the English terms records manager and records management in English is as difficult for me as it is for you. The problem is located in the English archival language itself or, more precisely, in the Schellebergian distinction between archives and records. What we did in Dutch is maintaining the inclusive concept of "archief" (archives and records together) and make distinctions in terms of funtions. Consequently, we translated records management with "archivering" (litterally: archiving) and archives management with "archiefbeheer" (litt. "archives management"). What matters is  (1) that you must feel free not to stick to the English concepts while translating English terms and  (2) that you must realise that some classic archival terms that perfectly fit into a classic terminology do not match with.  I agree with you that terminology is essential, but paradigm and concept come first. (Th. H.P. M.Thomassen, odgovor na pitanje o tome kako prevodi pojam "records manager")

Ponovo o  records manageru, ali i o "čekaj i vidi" pristupu ... Mi arhivisti, jednako kao i records manageri, moramo naučiti (...) zamijeniti jednu statičku orijentaciju - orijentaciju na fizički dokument - jednom dinamičkom orijentacijom: orijentacijom na virtualne dokumente i na poslovne procese koji su ih proizveli. Moramo naučiti preobraziti naš reaktivni "čekaj i vidi " pristup u jedan proaktivni pristup. (...) Mora nam biti jasno da ćemo u okruženju kojim dominiraju bitovi i bajtovi brzo izgubiti našu poziciju stručnjaka ako ne prilagodimo naše znanje i vještine.  (Th. H.P. M. Thomassen, Arhivisti i records manageri, ista struka, različite odgovornosti, Arh.vjesn., god. 43 (2000), str. 14.)

Definicija dokumenta Arhivisti čuvaju dokumente da bi ih učinili dostupnima, i to čine u skladu s visokim standardima kvalitete. Oni čuvaju izvornu autentičnost dokumenata i njihovo izvorno značenje. A budući da se bavimo  čuvanjem izvornih dokumenata, potrebno je da jasno razumijemo što dokument jest i što ga razlikuje od ostalih oblika informacija. Naravno, mi imamo definicije dokumenta, ali koliko su one danas valjane? Te su definicije izrađene za dokumente na papiru (ili pergameni), no da li one vrijede i za elektroničke dokumente?  (P. Horsman, Izgubljeni u obilju, Arh.vjesn., god. 43 (2000), str. 21.)

Logički poredak Svrha tradicionalnog arhivističkog sređivanja i opisa je očuvanje konteksta i olakšanje pristupa dokumentima. Iako arhivisti obično razlikuju fizičko i intelektualno (očuvanje logičkih veza i odnosa između pojedinih dokumenata i skupina dokumenata)  sređivanje, ovo zadnje je daleko važnije. Fizički poredak elektroničkih dokumenata nema gotovo nikakva utjecaja na očuvanje konteksta dokumenata i na pretraživanje, intelektualni ili logički poredak je za elektroničke dokumente od ključnog značaja.  (Ch. M. Dollar, Arhivistika i informacijske tehnologije, Zagreb, 1999., str. 79.)

Monotonija i rezultati Narav kulturno-prosvjetne djelatnosti ne trpi šablonu i monotoniju, neinventivnost i stagnaciju. Ona neizbježno traži stalno nove i svježije oblike rada, novije: tematski, interpretacijski i po formi. Korištenje iskustava drugih arhiva i srodnih ustanova u zemlji i inozemstvu, razmjena iskustava s njima, praćenje želja i prijedloga publike kojoj su namijenjene pojedine kulturne i prosvjetne akcije, svakako je neophodna metoda rada i garancija uspješnih i trajnih rezultata.  (B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba, Zagreb, 1997., str. 364.)