Opatička 29, 10000 Zagreb

tel. (385) 1 4851 374,  (385) 1 4851 375, fax (385) 1 4851 374 

e-mail: daz@daz.hr

Falsifikatom se može smatrati svaki dokument koji po namjeni svoga tvorca treba da bude ono što on zapravo nije. (J. Stipišić: Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, 1991., 169. str.)

Zagrebački Gradec 1606. - 1686.^crtice

Godine 1674., 25. lipnja oko dva sata nastao je u gornjem gradu požar u kući bivšega gradskoga sudca Blaža. Požar je u kratko vrijeme uništio skoro cijeli gornji grad, pak je razjarena svetina htjela Blaža u vatru baciti, ali ga je pravodobno spasio župnik sv. Marka. Tom su prilikom u gornjem gradu bile spašene samo isusovačke škole, Kapucinski trg sa samostanom i tri druge kuće. Od isusovačkoga kolegija, crkve sv. Marka i samostana Klarisa preostali su samo zidovi. U blizini opatičkoga samostana bila je kula, u kojoj je bio spremljen barut, pak kada se je krov te kule upalio i eksplodirao barut, to su goruće krovne daščice prešle na Kaptol, zapalile franjevački samostan, Opatovinu i kanoničke kurije…”
(E. Laszowszki, Stari i novi Zagreb, Zagreb, 1994., 244.)

Godišnja plaća gradskog bilježnika iznosila je 32 forinte. Bio je najbolje plaćen od svih gradskih službenika.

Jedan ugarski forint vrijedio je stotinu dinara. Cipele za djevojku koštale su 28 dinara.

Za jedan dinar moglo se kupiti šesnaest lota (28 dag) bijelog kruha ili tri libre (1,5 kg) “proščaka”.

Prema Urbaru iz 1615. Zagrebački Gradec imao je stotinu dvadeset i tri kmeta.

Najsjeverniji gradski posjedi bili su Dedići i Prekrižje (Gornje i Donje).

Na prostoru Trešnjevke nalazila su se tri iščezla naselja: Ilijašići, Bankovići i Govenka.

Sva imena lokaliteta koja danas završavaju na –ac, u 17. stoljeću su završavala na –ec.

Gradska sela na širem gradskom području
(prema: L. Dobronić, Slobodni i kraljevski grad Zagreb, Zagreb 1992., 182.)