|
1907.
Gradsko poglavarstvo Zagreb osniva muzej, knjižnicu i arhiv.
Uprava je povjerena Braći hrvatskog zmaja, na čiji poticaj
su i utemeljene ove gradske ustanove. Stručno rukovanje i
nadzor nad arhivom Družba je povjerila Emilu Laszowskom,
tadanjem činovniku Zemaljskog arhiva u Zagrebu, koji je
doskora imenovan i kustosom Gradskog arhiva. Gradsko je
poglavarstvo u svom godišnjem proračunu osiguravalo sredstva
za materijalno uzdržavanje Arhiva. Emil Laszowski je već
1907. prenio dio arhivskog gradiva nastalog radom gradečkog
magistrata iz prostorija Gradske vijećnice u kulu nad
Kamenitim vratima.
1914. Dio arhivskog gradiva nastalog radom gradečke
općine do 1848. prenesen je na pohranu u novoizgrađenu
zgradu Sveučilišne knjižnice i Zemaljskog arhiva u Zagrebu
na Marulićevom trgu. Narednih godina uslijedio je prijenos
gradskog arhiva nastalog do 1858. iz kule nad Kamenitim
vratima u spremišta Zemaljskog arhiva.
1945. Gradski narodni odbor Zagreb osniva Povijesni
arhiv grada Zagreba – Povjerenstvo za uređenje gradske
arhivske građe koje djeluje u sklopu Prosvjetnog odjela
Gradskog narodnog odbora. Započinje akcija prikupljanja
spisa i knjiga nastalih radom ukinutog Gradskog poglavarstva
Zagreb, njegovih odjela i ustanova te arhivskog gradiva
likvidiranih gospodarskih poduzeća, društvenih organizacija
i ustanova. Povjerenstvu su dodijeljene prostorije u
prizemlju Gradske vijećnice u Ćirilometodskoj 5.
1946. Povjerenstvu je dodijeljena zgrada u Radićevoj
70. No kako su zbog pomicanja tla i težine gradiva počeli
pucati zidovi na zgradi, arhivsko gradivo je hitno
preseljeno u Gradsku gipsoteku u Medvedgradskoj 2.
1947. Odlukom Gradskog narodnog odbora Zagreb
Povjerenstvo prerasta u Arhiv grada Zagreba i time se kao
samostalna ustanova odvaja od uprave. Povećanjem
prikupljenog arhivskog gradiva nastaje potreba da se ono
koncentrira na jednom mjestu. Zato su Arhivu dodijeljene
zgrade u Opatičkoj 29 i Demetrovoj 15.
1962. Arhiv mijenja ime u Historijski arhiv u
Zagrebu.
1965. Arhiv preuzima dio arhivskog gradiva koje je od
1914. bilo na pohrani u Hrvatskom državnom arhivu.
1993. Arhiv mijenja ime u Povijesni arhiv u Zagrebu.
1997. Arhiv dobiva današnji naziv – Državni arhiv u
Zagrebu.
Od 1999. Državni arhiv u Zagrebu posjeduje i
privremeni spremišni prostor u Novom Zagrebu, u Utrinama,
Avenija Dubrovnik 36.
2001.
Velik dio arhivskog gradiva premješten je iz spremišta
Demetrove 15 u spremište u Aveniji Dubrovnik 36. |
