|
Memorandumi, poslovni dopisi s tipiziranim
ukrasno-promidžbenim zaglavljem, službeni su oblik posebnog
poslovnog pisma. Sredstvo, su poslovne komunikacije pri
čemu, uz specifično vizualno predočavanje likovnim govorom
originalnih grafičkih tehnika i oblicima slova, namjerno
potiču na pamćenje, spominjanje (lat. memorandus-spomena
vrijedan) i obavješćivanje.
Izloženi memorandumi nastajali su u razdoblju između dva
svjetska rata u Zagrebu, Hrvatskoj i Europi i dio su
arhivskog gradiva fondova gospodarstva. Analizirajući
izloženo arhivsko gradivo, može se zaključiti da su
memorandume upotrebljavali ne samo značajni gospodarski
subjekti, već su do svoje poslovnosti Ğdržaleğ čak i
trgovine, što govori da je memorandum u to vrijeme bio i te
kako shvaćen i primjenjivan kao važno sredstvo
prepoznatljivosti u svim vidovima poslovne i promidžbene
komunikacije.
Kompoziciju memoranduma čine dva osnovna elementa:
promidžbeno zaglavlje koje čini jedinstvenu cjelinu slike i
teksta i sam tekst dopisa. Ponekad je dolazilo do odstupanja
kao što su rubni ukrasi, navedene zakonske regulative,
elementi kataloga, odlikovanja na međunarodnim izložbama,
predstavništva u inozemstvu te mogući jezici dopisivanja.
Gotovo u pravilu, kompozicija zaglavlja zauzimala je trećinu
formata papira, a vrlo rijetko samo lijevi ugao. Vodilo se
računa o međusobnom odnosu slike i teksta, upotrebi boja i
obliku slova, s tim da je, najčešće, većim dijelom prostora
dominirala slika.
Kod izloženih memoranduma vidljivo je da su postojali
određeni standardi. Najčešće su se upotrebljavale dvije
boje, uz pomljivo i ciljano odabrani oblik i veličinu slova.
Glede grafičkog dizajna vodilo se računa o koloritu koji je
morao biti jasan, vedar i sugestivan. Motivi su često bili
figurativni (prikaz postrojenja, tvornice, zgrade),
simbolični ili alegorični, pa do uvjetno kazano duhovito -
karikaturalnih. Može se zaključiti da je i taj izbor ovisio
o vrsti djelatnosti, ali svakako i o vlasniku, odnosno
njegovom poimanju onovremene prezentacije. Boje podloge su
ujednačene. Najčešće je to prirodna boja papira, a ponekad
svijetlo plava ili svijetlo zelena. Slova su raznih oblika,
uz veće ili manje modifikacije.
Dopisi sadrže potvrde o primitku novca, ponude, zamolbe,
iskazana potraživanja, upise...
Industrijalizacija i usavršavanje tehnologija potkraj 19.
stoljeća, širenje tržišta i samim time sve veća konkurencija
iziskivali su prepoznatljivost i sugestivnost poslovnih
gospodarskih subjekata pa su memorandumi sve više u
upotrebi.
Memorandume možemo analizirati s gospodarskog, grafičko -
dizajnerskog, promidžbenog i na kraju arhivističkog aspekta.
Kako je zahvaljujući industrijalizaciji i njenim odjecima u
Hrvatskoj, pogotovo u Zagrebu, jačala industrijsko -
obrtnička aktivnost, gospodarskim subjektima je bilo u
interesu prezentirati i prodati proizvod. Da bi to bilo
učinkovito, potrošač ga je trebao uočiti, prepoznati i
zapamtiti, za što je od velike važnosti bila odgovarajuća
vizualna poruka. Izloženi memorandumi svjedoče o bogatoj
poslovnoj suradnji domaćih tvrtki i bogatoj korespondenciji
europskih tvrtki s hrvatskim, što ukazuje na dosege
gospodarskog poslovanja u Hrvatskoj i Zagrebu. Uočavaju se
memorandumi iz raznih gospodarskih grana. Najviše ih pripada
tvornicama, a u manjoj mjeri veletrgovinama, trgovinama,
radionicama, skladištima, predstavništvima.
Grafička rješenja prepoznatljivošću i brzim pamćenjem
stvaraju promidžbeni učinak, ali i predstavljaju zaštitni
znak proizvođača. Vrijeme, tehnologije i uvjeti življenja
mijenjali su senzibilitet grafičara i potrošača, te uz
materijalne potencijale vlasnika, diktirali dizajnerska
rješenja i izvedbene tehnike, pri tom prateći europske
tokove. Vidljivo je da su primjenjivane grafičke tehnike od
ručnog klišeja preko zlatotiska, srebrotiska, litografije,
bliendunga do offseta. Važno je napomenuti da su svi domaći
memorandumi tiskani u našim tiskarama. Primjena novih
grafičkih tehnika omogućila je kvalitetne multiplikacije za
industrijsku, masovnu proizvodnju, tako da su ova
dizajnerska rješenja postajala dostupnija. Samim tim, uz
djelotvornu usmenu poslovnu komunikaciju, sve je veći značaj
dobivalo vizualno jedinstvo slike i teksta, kao svojevrsna
neposredna reklama proizvođača.
Stoga memorandume, uz gospodarske plakate, možemo smatrati
pretečama modernog marketinga.
Ukoliko bi se osvrnuli značenje memoranduma glede arhivske
struke, iz izloženog arhivskog gradiva nastalog između dva
svjetska rata, možemo zaključiti kakvi su bili obrasci
ponašanja u ondašnjim gospodarskim prilikama, koje su
tehnike primjenjivane, a kao sekundarni izvor mogu ukazati
na broj i vrstu gospodarskih subjekata. U svakom slučaju
treba ih čuvati, jer su ilustracija gospodarskih i
društveno-kulturnih prilika onoga vremena.
Izradba memoranduma bila je funkcionalno i estetski
zahtjevna, tako da poneka ostvarenja, u okviru ove
discipline, možemo visoko vrednovati. Uspoređujući
memorandume iz Hrvatske i one upućene iz inozemstva,
uočavamo da razlike gotovo i nema.
U Hrvatskoj su se, uz tradicionalne, prihvaćali i novi
europski trendovi koji su bili u suglasju s onovremenom
gospodarskom promidžbom. Zbog svega navedenoga memorandumi
su zanimljivo svjedočanstvo bogatog i raznolikog povijesnog
naslijeđa.
Mirjana
Gulić
autorica
izložbe i deplijana: Mirjana Gulić
suradnik u odabiru gradiva: Matko Rako
suradnik u pripremi: Mladen Čumbrek |
|
