|
Na temelju
članka 15. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne
novine«, 105/97 i 64/00), ministar kulture donosi
PRAVILNIK O PREDAJI ARHIVSKOGA GRADIVA ARHIVIMA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuje se način i postupak predaje
javnoga i privatnoga arhivskog gradiva arhivima.
Članak 2.
Imatelji javnoga arhivskog gradiva predaju gradivo
nadležnome arhivu u skladu s odredbama Zakona o arhivskom
gradivu i arhivima (u daljnjem tekstu: Zakon).
Članak 3.
Arhivi mogu preuzeti i privatno arhivsko gradivo od pravnih
i fizičkih osoba ako im one takvo gradivo daruju, daju na
pohranu (depozit) ili ponude na otkup.
II. PREDAJA JAVNOGA ARHIVSKOG GRADIVA
Članak 4.
Predaja javnoga arhivskog gradiva nadležnom arhivu provodi
se na način i u rokovima propisanim Zakonom.
Članak 5.
Stvaratelji i imatelji javnoga arhivskog gradiva (u
daljnjem tekstu: javnopravne osobe) kao i pravne i fizičke
osobe koje posjeduju javno arhivsko gradivo obvezne su
arhivsko gradivo, nakon provedenoga odabiranja i
izlučivanja predati arhivu u izvorniku, sređeno, tehnički
opremljeno, označeno, popisano i cjelovito za određeno
vremensko razdoblje.
Članak 6.
(1) Izvornik je svaki prvotni zapis bez obzira na podlogu i
vrstu zapisa, a koji ima oznake pravne valjanosti.
(2) Javnopravne osobe pri predaji arhivskoga gradiva arhivu
ne mogu izvornike nadomjestiti preslicima.
(3) Elektronički zapisi se predaju u obliku i na nosaču koji
dogovore nadležni arhiv i predavatelj, zajedno s
dokumentacijom i podacima koji su potrebni za čitanje i
razumijevanje zapisa, tako da su kompatibilni s postojećom
informacijskom tehnologijom i da sačuvaju izvornu razinu
sigurnosti, autentičnosti i vjerodostojnosti.
(4) Prije preuzimanja elektroničkih zapisa nadležni arhiv
obvezan je predavatelju dostaviti popis zahtjeva glede
cjelovitosti dokumentacije, kompatibilnosti s postojećom
informacijskom tehnologijom, formata i medija na kojemu će
se elektronički zapisi predati arhivu te popis zahtjeva
glede očuvanja sigurnosti, autentičnosti i vjerodostojnosti
zapisa.
Članak 7.
Sređenim se smatra ono arhivsko gradivo u kojem se
pojedinačni zapisi ili osnovne jedinice udruživanja zapisa
nastale u procesu poslovanja nalaze u sklopu arhivskoga
gradiva na mjestu određenom načinom upravljanja spisa te
njihova odlaganja.
Članak 8.
Popisanim se smatra ono arhivsko gradivo za koje je
javnopravna osoba, nakon odabiranja gradiva izradila popis
koji sadržava:
1. Naziv stvaratelja gradiva
2. Vrijeme nastanka gradiva obuhvaćenog popisom
3. Ukupna količina gradiva
4. Ime i prezime osobe koja je izradila popis
5. Datum popisa.
Za svaku jedinicu popisa navodi se barem:
1. Redni broj
2. Naziv, odnosno sadržaj
3. Vrijeme nastanka
4. Količina.
Članak 9.
(1) Cjelovitim se smatra ukupno arhivsko gradivo nastalo
radom javnopravne osobe u vremenskom razdoblju za koje se
predaje arhivu.
(2) Arhivsko gradivo sadržava također:
– uredske knjige i druge evidencije o gradivu,
– zapise koji sadržavaju osobne podatke kao i zapise
označene kao tajne, bez obzira na vrstu i stupanj
tajnosti te
– tiskano ili na drugi način umnoženo arhivsko gradivo,
nastalo za potrebe obavješćivanja, kao što su interne
publikacije i časopisi, tiskani planovi i poslovne vijesti,
tiskani zapisnici sjednica i druge tiskovine (plakati,
letci, prospekti, upute, programi, pozivi itd.).
Članak 10.
(1) Tehnički opremljenim smatra se ono arhivsko gradivo kod
kojega su:
– osnovne jedinice udruživanja spisa uložene u papirnate
ovitke (»košuljice«), mape i drugu zaštitnu opremu, te u
tehničke jedinice (arhivske kutije ili drugu odgovarajuću
opremu);
– filmske i mikrofilmske vrpce opremljene odgovarajućim
kalemima i kutijama;
– ostali mediji smješteni u odgovarajuću zaštitnu ambalažu.
(2) Arhivsko gradivo ne smije biti spojeno metalnim
spojnicima ili drugim metalnim predmetima te ne smije biti
uloženo u plastične omote.
Članak 11.
Označenim gradivom smatra se ono arhivsko gradivo čije
tehničke jedinice imaju natpise koji sadržavaju:
– naziv javnopravne osobe, a po potrebi i naziv
organizacijske jedinice čijim je djelovanjem nastalo
arhivsko gradivo,
– redni broj tehničke jedinice u popisu
– oznake jedinica gradiva/sadržaj, te
– vremenski raspon gradiva u tehničkoj jedinici.
Članak 12.
(1) O predaji arhivskoga gradiva arhivu sastavlja se
primopredajni zapisnik koji sadržava sljedeće podatke:
– datum i mjesto primopredaje,
– naziv javnopravne osobe koja predaje arhivsko gradivo, te
ime i prezime odgovorne osobe,
– naziv arhiva koji preuzima arhivsko gradivo te ime i
prezime odgovorne osobe,
– imena i prezimena osoba koje su obavile primopredaju,
– zakonsku osnovu primopredaje,
– naziv, sjedište i vrijeme djelovanja stvaratelja gradiva
koje se predaje (ako se predaje gradivo nastalo djelovanjem
više stvaratelja navode se podatci za svakoga stvaratelja
pojedinačno),
– naziv odnosno sadržaj arhivskoga gradiva,
– vrijeme nastanka arhivskoga gradiva koje se predaje,
– količinu gradiva koje se predaje, izraženu u broju
tehničkih jedinica (omota, mapa, kutija, svežnjeva,
knjiga, kolutova i dr.), u dužnim metrima ili drugoj
odgovarajućoj mjernoj jedinici,
– napomenu o sačuvanosti i cjelovitosti gradiva i
objašnjenje što ga o tome daje predavatelj, te
– napomenu o uvjetima korištenja gradiva.
(2) Obvezatni sastavni dijelovi zapisnika su također:
– popis preuzetoga arhivskoga gradiva, te
– popis arhivskog gradiva koje je privremeno ostalo kod
imatelja i rok do kojega će biti predano arhivu.
(3) Zapisnik se izrađuje u pet primjeraka, od kojih dva
zadržava predavatelj, dva arhiv, a jedan se primjerak
dostavlja Hrvatskome državnom arhivu.
Članak 13.
Arhiv mora čuvati tajnost povjerljivih podataka sadržanih u
arhivskome gradivu što ga je preuzeo. Gradivo koje sadržava
osobne podatke, kao i gradivo za koje je utvrđen stupanj
tajnosti, mora se u popisu posebno označiti te navesti rok
dostupnosti javnosti.
Članak 14.
Troškove predaje, uključujući prijevoz odnosno dostavu
arhivu, troškove sređivanja i izradbe popisa te tehničkog
opremanja gradiva, ako nije ranije provedeno, snosi
predavatelj gradiva.
Članak 15.
Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se i u slučaju stečaja
ili likvidacije javnopravne osobe kada nije poznat ili ne
postoji pravni sljednik. Pravna osoba koja provodi stečaj
odnosno izvodi statusnu promjenu javnopravne osobe mora
prije početka postupka o tome obavijestiti nadležni arhiv i
pobrinuti se za odabiranje i predaju arhivskoga gradiva
arhivu u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o vrednovanju
arhivskoga gradiva.
III. PREUZIMANJE PRIVATNOG ARHIVSKOG GRADIVA
Članak 16.
Arhivi preuzimaju privatno arhivsko gradivo od pravnih i
fizičkih osoba na temelju darovanja, kupoprodaje ili
pohrane.
Članak 17.
(1) Privatno arhivsko gradivo preuzima se u arhiv temeljem
pisane isprave (ugovora, razmjene pisama ili oporuke) u
kojoj su naznačena prava i obveze stranaka.
(2) Ugovor može biti darovni, kupoprodajni ili ugovor o
pohrani. Bez obzira na vrstu, svaki ugovor obvezatno
sadržava i:
– navod o vrsti ugovora,
– naziv, odnosno ime i prezime, matični broj pravne osobe i
adrese ugovornih strana (za pravnu osobu uz naziv se navodi
i ime odgovorne osobe ili opunomoćenog predstavnika),
– predmet ugovora (naziv odnosno naznaka sadržaja gradiva,
vrsta, količina i vrijeme nastanka gradiva),
– navod o vlasništvu nad arhivskim gradivom koje je predmet
ugovora,
– navod o autorskim pravima ili drugim pravima i
ograničenjima koja se odnose na korištenje i raspolaganje
gradivom koje je predmet ugovora,
– naziv i sjedište arhiva u kojemu će se gradivo čuvati,
– navod o uvjetima i rokovima dostupnosti i korištenja
gradiva,
– međusobne obveze ugovornih strana te prema trećim
stranama,
– datum i potpise.
(3) Obvezatan sastavni dio ugovora jest popis preuzetoga
arhivskog gradiva s naznakom sadržaja, razdoblja nastanka i
količine gradiva.
(4) Ugovor o darovanju, kupoprodaji ili pohrani sastavlja
se u četiri primjerka, od kojih jedan ostaje kod
predavatelja, dva u arhivu, a jedan se dostavlja
Hrvatskome državnom arhivu.
Članak 18.
Darovni i kupoprodajni ugovor sadržavaju i navod o prijenosu
gradiva u vlasništvo arhiva. U kupoprodajnom ugovoru se
utvrđuje i cijena gradiva koje je predmet ugovora te način
plaćanja.
Članak 19.
(1) Vlasnik koji je gradivo pohranio u arhivu zadržava prava
koja proizlaze iz vlasništva, ako ugovorom o pohrani nije
drugačije određeno.
(2) U ugovoru o pohrani, osim podataka iz članka 17. stavka
2. ovoga Pravilnika navode se i: možebitna ograničenja u
svezi s raspolaganjem i korištenjem gradiva te datum
možebitne obnove ili produljenja ugovora.
Članak 20.
Ako neki arhiv iz bilo kojeg razloga odbije preuzeti
privatno arhivsko gradivo koje mu pravna ili fizička osoba
ponudi na dar ili u pohranu, obvezan je o tome obavijestiti
Hrvatski državni arhiv u roku od 15 dana od dana kada mu je
gradivo ponuđeno.
Članak 21.
(1) Arhivi imaju pravo prvokupa arhivskoga gradiva u
privatnome vlasništvu, sukladno odredbama članka 36. Zakona.
(2) Vlasnici privatnog arhivskoga gradiva koji žele prodati
svoje gradivo, obvezni su ga najprije ponuditi nadležnom
arhivu na čijem području imaju svoje sjedište odnosno
prebivalište ili Hrvatskome državnom arhivu.
(3) Obavijest o ponudi sadržava: ime, prezime i adresu
vlasnika gradiva, popis gradiva i cijenu uz koju je arhivsko
gradivo ponuđeno.
(4) Ako nadležni arhiv ne želi koristiti svoje pravo
prvokupa, obvezan je u roku od 30 dana nakon prijema ponude
obavijestiti o tome Hrvatski državni arhiv, koji se u roku
od narednih 30 dana mora očitovati o ponudi.
Članak 22.
Osobama koje pronađu ili obavijeste arhiv o postojanju
gradiva koje nije zaštićeno ili mu je vlasnik nepoznat, te
osobama koje spriječe uništavanje ili oštećivanje takvoga
gradiva nadležni arhiv može isplatiti primjerenu naknadu.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 23.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Uputstvo
o predaji arhivske građe arhivima (»Narodne novine«, 33/87).
Članak 24.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
»Narodnim novinama«.
Klasa: 612-06/02-01-36
Urbroj: 532-03-3/6-02-01
Zagreb, 12. srpnja 2002.
Ministar kulture
dr. sc. Antun Vujić, v. r. |
|