pravilnik o polaganju stručnih ispita u arhivskoj struci

Na temelju članka 63. stavka 1. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne novine« broj 105/97 i 64/00), a na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva, ministar kulture donosi
Pravilnik o polaganju stručnih ispita u arhivskoj struci

I. Opće odredbe

Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuju se način polaganja i program stručnih ispita za zvanja u arhivskoj struci. Zvanja u arhivskoj struci za koja se polaže stručni ispit su: arhivski tehničar, viši arhivski tehničar i arhivist.

Članak 2.
Stručni ispit u arhivskoj struci (u daljnjem tekstu: ispit) polaže stručno osoblje koje radi na poslovima zaštite, obrade ili korištenja arhivskoga gradiva. Za stručno osoblje drugih struka zaposleno u arhivu u pogledu polaganja stručnih ispita primjenjuju se propisi kojima je uređeno polaganje stručnih ispita u njihovim strukama. Stručno osoblje iz stavka 2. ovoga članka polaže posebni dio stručnog ispita u arhivskoj struci ako u njihovoj struci nisu doneseni propisi, odnosno nije omogućeno polaganje stručnog ispita.

Članak 3.
Osobe koje polože stručni ispit mogu steći užu specijalnost ako u okviru stručnog ispita polože predmete koji su ovim Pravil­nikom utvrđeni kao uvjet za stjecanje pojedine specijalnosti i ako je tema njihova stručnog, odnosno praktičnog rada iz područja te specijalnosti.
Specijalnosti u zvanju arhivista su: filmski arhivist, konzervator, specijalist za starije arhivsko gradivo, specijalist za novije arhivsko gradivo i informatičar.
Specijalnosti u zvanju višeg arhivskog tehničara su: viši film­ski tehničar, viši tehničar – restaurator, viši reprograf, viši infor­matički tehničar.
Specijalnosti u zvanju arhivskog tehničara su: filmski teh­ničar, tehničar – restaurator, reprograf i informatički tehničar.

II. Program ispita

Članak 4.
Stručni ispit polaže se prema Programu stručnih ispita u arhiv­skoj struci koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Program ispita obuhvaća opći i posebni dio ispita. Opći dio ispita je obvezan za sve osobe koje polažu ispit. Posebni dio ispita polaže se prema programu koji je za pojedino stručno zvanje utvrđen ovim Pravilnikom.

1. Opći dio ispita

Članak 5.
Opći dio ispita obuhvaća predmete:
– Ustroj Republike Hrvatske, sustav javne uprave i zakonodavstvo u području kulture,
– Zaštita arhivskog gradiva,
– Informatika.

2. Posebni dio ispita

Članak 6.
Posebni dio ispita za zvanje arhivista obuhvaća predmete:
– Arhivistika,
– Spisovodstvo,
– Strani jezik.

Obvezni predmeti za stjecanje specijalnosti u zvanju arhivista su:
– za specijalnost filmskog arhivista: Povijest filma i Filmska tehnologija,
– za specijalnost konzervatora: Restauracija i konzervacija arhivskog gradiva,
– za specijalista za starije arhivsko gradivo: Povijest institucija na hrvatskom području i Pomoćne povijesne znanosti,
– za specijalista za novije arhivsko gradivo: Povijest institucija na hrvatskom području i Zaštita i obrada elektroničkih zapisa,
– za specijalnost informatičara: Upravljanje elektroničkim do­ku­mentima i Zaštita i obrada elektroničkih zapisa.

Članak 7.
Posebni dio ispita za zvanje višeg arhivskog tehničara obu­hva­ća predmete:
– Arhivistika,
– Osnove spisovodstva,
– Strani jezik.

Obvezni predmeti za stjecanje specijalnosti u zvanju višeg ar­hivskog tehničara su:
– za specijalnost višeg filmskog tehničara: Filmska tehnologija,
– za specijalnost višeg tehničara – restauratora: Restauracija i konzervacija arhivskog gradiva,
– za specijalnost višeg reprografa: Fotografija i mikrografija,
– za specijalnost višeg informatičkog tehničara: Zaštita i obrada elektroničkih zapisa.

Članak 8.
Posebni dio ispita za zvanje arhivskog tehničara obuhvaća predmete:
– Osnove arhivistike,
– Osnove spisovodstva.

Obvezni predmeti za stjecanje specijalnosti u zvanju arhiv­skog tehničara su:
– za specijalnost filmskog tehničara: Filmska tehnologija,
– za specijalnost tehničara – restauratora: Restauracija i konzervacija arhivskog gradiva,
– za specijalnost reprografa: Fotografija i mikrografija,
– za specijalnost informatičkog tehničara: Zaštita i obrada elektroničkih zapisa.

3. Stručni rad i praktični rad

Članak 9.
Kandidati koji polažu ispit za zvanje arhivista i višeg arhiv­skog tehničara dužni su prije pristupanja ispitu izraditi stručni rad. Tema za stručni rad treba biti iz gradiva posebnog dijela stručnog ispita, odnosno u svezi sa stručnim poslovima u zvanju za koje se podnosi prijava.

Članak 10.
Kandidati koji polažu ispit za zvanje arhivskog tehničara dužni su obaviti praktični rad. Predmet praktičnog rada može biti stručni uradak ili posao u zvanju arhivskog tehničara.

Članak 11.
Mentor stručnog, odnosno praktičnog rada može biti osoba koja je stekla stručno zvanje arhivista i obavljala stručne poslove najmanje dvije godine po stjecanju zvanja arhivista. Iznimno, za pojedine teme stručnog ili praktičnog rada Povjerenstvo može kao mentora prihvatiti i osobu koja je stekla odgovarajuću stručnu spremu i ima objavljene znanstvene ili stručne radove na području iz kojeg je tema stručnog odnosno praktičnog rada.

III. Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita

Članak 12.
Stručne ispite u arhivskoj struci provodi Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci Hrvatskog arhivskog vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Povjerenstvo ima tri člana (predsjednik i dva člana). Članovi Povjerenstva mogu biti osobe koje su stekle stručno zvanje višeg arhivista ili arhivskog savjetnika. Predsjednika i članove Povjerenstva imenuje Hrvatsko arhivsko vijeće, na rok od četiri godine. Hrvatsko arhivsko vijeće imenuje i dva zamjenika članova Povjerenstva. Zamjenikom člana Povjerenstva može se imenovati osoba koja je stekla stručno zvanje arhivista i ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci. Zamjenik člana Povjerenstva sudjeluje u radu Povjerenstva u slučaju spriječenosti, odnosno nemogućnosti člana Povjerenstva da sudjeluje u njegovu radu.

Članak 13.
Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:
– predlaže Hrvatskom arhivskom vijeću ispitivače i za­mjenike ispitivača za pojedine predmete,
– određuje ispitne rokove, utvrđuje vrijeme i mjesto polaga­nja ispita,
– razmatra i odlučuje o prijavama za ispit,
– organizira i provodi postupak ispita,
– daje obavijesti i upute u svezi s pristupanjem ispitu i održa­vanjem ispita,
– Hrvatskom arhivskom vijeću podnosi izvješće o održanim ispitima,
– vodi evidenciju i dokumentaciju o ispitima i dokumentaciju o svome radu.
Administrativne poslove za Povjerenstvo obavlja Hrvatski državni arhiv. Administrativne poslove Povjerenstva vodi tajnik Povjerenstva kojeg imenuje Hrvatsko arhivsko vijeće na prijedlog Povjerenstva. Rad Povjerenstva je javan.

Članak 14.
Predsjednik Povjerenstva obavlja sljedeće poslove:
– priprema, saziva i vodi sjednice Povjerenstva,
– utvrđuje potrebu da se u rad Povjerenstva uključi zamjenik člana Povjerenstva i donosi odluku o tome,
– organizira obavljanje poslova i zadataka u nadležnosti Povjerenstva,
– usklađuje i nadzire obavljanje administrativnih poslova Po­vje­renstva.

Članak 15.
Sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se iz naknada za pristupanje ispitu. Predsjednik, članovi i tajnik Povjerenstva i ispitivači imaju pravo na naknadu za rad u Povjerenstvu. Naknada za predsjednika, članove i tajnika Povjerenstva određuje se prema broju kandidata u ispitnome roku, a naknada za ispitivače prema broju kandidata koji su pristupili ispitu. Posebna naknada se određuje za pregled i ocjenu stručnog rada i izvješća o praktičnome radu. Način utvrđivanja naknada iz stavaka 2. i 4. ovoga članka utvrđuje Hrvatsko arhivsko vijeće na prijedlog Povjerenstva.

Članak 16.
Ispitivače i zamjenike ispitivača za pojedine predmete imenuje Hrvatsko arhivsko vijeće, na prijedlog Povjerenstva. Ispitivačem, odnosno zamjenikom ispitivača može se imenovati samo osoba koja ima visoku stručnu spremu i stručno ili znanstveno zvanje iz područja za koje ispituje.

IV. Polaganje ispita

1. Ispitni rokovi

Članak 17.
Ispit se polaže u redovitom ili izvanrednom roku. Ispiti u redovitom roku održavaju se dva puta godišnje. Vrijeme održavanja ispita utvrđuje Povjerenstvo najmanje šezdeset dana prije održavanja ispita.
Povjerenstvo može zakazati izvanredni ispitni rok ako procijeni da postoji potreba za time.
Kandidatima koji su obvezni položiti stručni ispit u roku od godinu dana od završetka vježbeničkog staža Povjerenstvo je dužno omogućiti polaganje stručnog ispita u najmanje jednom ispitnom roku te polaganje popravnog ispita.
Najkasnije trideset dana prije ispitnog roka Povjerenstvo je dužno obavijestiti kandidate, čije su prijave za polaganje ispita prihvaćene, o mjestu i vremenu održavanja ispita.
Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako se prvi ispitni rok održava u razdoblju od trideset dana nakon prihvaćanja prijave za polaganje ispita, obavijest o predstojećim ispitnim rokovima Povjerenstvo je kandidatu dužno dostaviti u roku od petnaest dana nakon prihvaćanja prijave.

2. Prijava za polaganje ispita

Članak 18.
Prijava za polaganje ispita podnosi se Povjerenstvu u pisanom obliku.
Prijava iz stavka 1. ovoga članka sadrži: osnovne podatke o kandidatu (ime i prezime, datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja), naziv zvanja i specijalnosti za koje se prijava podnosi, podatke o završenoj školi ili fakultetu i o stečenom stručnom zvanju, podatke o radnome mjestu i ustanovi zaposlenja, te pri­jedlog teme stručnog rada, odnosno predmeta praktičnog rada i ime i prezime mentora.
Prijavi se prilažu:
– životopis kandidata,
– svjedodžba o završenoj školi ili stečenom stručnom zvanju (u izvorniku ili preslici),
– potvrda o završenom vježbeničkom stažu, odnosno o radu u struci, ustanove u kojoj je kandidat završio vježbenički staž, odnosno radio u struci,
– naslov i opis teme stručnog rada, odnosno predmeta prak­tič­nog rada, potpisan od mentora.

Članak 19.
Prijave za polaganje ispita razmatra i prihvaća ili odbija Povjerenstvo. U postupku razmatranja prijave Povjerenstvo će provjeriti potpunost prijave i valjanost priložene dokumentacije. Ako utvrdi da prijava nije potpuna ili da neki od priloga nije valjan, o tome će obavijestiti podnositelja i odgoditi razmatranje prijave, dok mu ne bude dostavljena valjana i potpuna prijava.

Članak 20.
Odluku o prijavi za polaganje ispita Povjerenstvo je dužno donijeti u roku od 30 dana od zaprimanja i o tome obavijestiti podnositelja, najkasnije 15 dana od donošenja odluke.
Ako je razmatranje prijave odgođeno, obavijest iz prethodnog stavka treba sadržavati navod o razlogu odgode i uputu za ispravak ili dopunu prijave, uključujući i uputu za odabir teme i mentora stručnog, odnosno praktičnog rada, ako je predložena tema ocijenjena neprihvatljivom.
Ako podnositelj prijave u roku od dva mjeseca od zaprimanja obavijesti Povjerenstvu ne dostavi traženi ispravak, odnosno dopunu, prijava se smatra odbačenom.
Ako je prijava odbačena, obavijest iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati navod o razlogu zbog kojeg je odbačena.
U obavijesti o prihvaćanju prijave podnositelja se obavješ­tava i o uvjetima za izlazak na ispit i o ispitnoj literaturi.

3. Pristupanje ispitu

Članak 21.
Kandidat čija je prijava za polaganje ispita prihvaćena može pristupiti ispitu najkasnije na drugom redovnom ispitnom roku po stjecanju prava na pristupanje ispitu. Kandidat koji ne pristupi ispitu niti u drugom redovnom ispitnom roku po stjecanju prava na pristupanje ispitu, gubi pravo izlaska na ispit na temelju prihvaćene prijave.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kandidatu koji je zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen pristupiti ispitu priznaje se pravo pristupanja ispitu u sljedećem ispitnom roku.

Članak 22.
Kandidat može za jedan ispitni rok prijaviti ispit za sve ili dio predmeta koje je dužan položiti. Predmete jednog stručnog ispita kandidat može prijaviti u najviše dva ispitna roka.
Prijava za izlazak na ispit u ispitnom roku dostavlja se Povjerenstvu najkasnije trideset dana prije ispitnog roka.
U prijavi iz prethodnog stavka navodi se: ime i prezime kandidata, naziv zvanja i specijalnosti za koje se pristupa ispitu, ispitni rok na koji se prijavljuje izlazak na ispit te predmeti koje će polagati na tom ispitnom roku. Prijavi se obvezno prilaže potvrda o uplati naknade za pristupanje ispitu.
Kandidat je dužan trideset dana prije ispitnog roka dostaviti Povjerenstvu stručni rad, odnosno izvješće o praktičnom radu.
Povjerenstvo utvrđuje ispunjava li kandidat uvjete za pristupanje ispitu u ispitnom roku i o tome obavještava kandidata najkasnije u roku od petnaest dana od primitka prijave za izlazak na ispit.
Povjerenstvo može iznimno odobriti izlazak na ispit i kandidatu koji je prijavu za ispit dostavio u roku kraćem od roka iz stavka 2. ovoga članka, ako su osigurani svi drugi uvjeti da se ispit održi.

Članak 23.
Visinu naknade za pristupanje ispitu utvrđuje Hrvatsko arhiv­sko vijeće na prijedlog Povjerenstva. Kandidatu koji odustane od ispita koji je prijavio, uplaćena naknada za pristupanje ispitu priznaje se za izlazak na sljedeći ispitni rok, pod uvjetom da o odustajanju od ispita obavijesti Povjerenstvo najkasnije petnaest dana prije ispitnog roka.

4. Ispitivanje i ocjenjivanje

Članak 24.
Predmeti iz općeg i posebnog dijela ispita polažu se usmeno. Kandidat se ispituje posebno iz svakog predmeta koji je prijavio. Sastavni dio ispita čini i ocjena stručnog rada, odnosno prak­tičnog rada.

Članak 25.
Ispitivanju su nazočni dva člana Povjerenstva i ispitivač pred­meta iz kojeg se ispituje. Pitanja kandidatu postavlja ispitivač. Uspjeh kandidata na ispitu iz pojedinog predmeta ocjenjuje ispitivač koji je kandidata ispitivao. Uspjeh kandidata ocjenjuje se ocjenom: »odličan (5)«, »vrlodobar (4)«, »dobar (3)«, »dovoljan (2)« ili »nije položio«. Kandidat je zadovoljio na ispitu iz predmeta ako je ocijenjen ocjenom »odličan (5)«, »vrlodobar (4)«, »dobar (3)« ili »dovoljan (2)«.
Ocjenu ispitivač unosi u zapisnik koji potpisuje i predaje članu Povjerenstva koji je prisustvovao ispitu. Ispitivač je dužan kandidatu priopćiti ocjenu koju je postigao na ispitu.

Članak 26.
Stručni rad i izvješće o praktičnom radu ocjenjuju članovi Povjerenstva nazočni ispitu. Kandidat pred članovima Povjerenstva koji su nazočni ispitu obrazlaže svoj rad i odgovara na pitanja koja mu postavljaju. Članovi Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka zajednički zapisnički utvrđuju ocjenu. Ako članovi ovoga Povjerenstva ne mogu zajednički utvrditi ocjenu, ona se izračunava kao aritme­tička sredina ocjena svih članova Povjerenstva zaokružena na najbliži cijeli broj.

Članak 27.
Opći uspjeh kandidata na ispitu utvrđuje Povjerenstvo nakon što je kandidat pristupio ispitu iz svih predmeta za zvanje za koje je prijavio ispit te ako mu je stručni, odnosno praktični rad ocijenjen pozitivno. Opći uspjeh kandidata na stručnom ispitu može biti: »odličan (5)«, »vrlodobar (4)«, »dobar (3)«, »dovoljan (2)« ili »nije položio«.
Ako kandidat nije položio ispit iz nekog predmeta, uklju­ču­jući i stručni rad, odnosno praktični rad, njegov opći uspjeh na stručnom ispitu ocjenjuje se ocjenom »nije položio.«
Opći uspjeh kandidata koji je zadovoljio na ispitima iz svih predmeta utvrđuje se kao aritmetička sredina svih ocjena zaokružena na najbliži cijeli broj. Ako je razlika između aritmetičke sredine i dvaju susjednih cijelih brojeva jednaka, ocjena se zaokružuje na najbliži veći cijeli broj.
Uspjeh kandidata utvrđuje se u zapisniku Povjerenstva. Zapisnik sadrži podatke o kandidatu, naziv zvanja i specijalnosti za koje je pristupio ispitu, navode o ispitnom roku, uspjehu iz pojedinih predmeta, opći uspjeh na ispitu te moguće primjedbe članova Povjerenstva u svezi s provedbom ispita.
Po završenom ispitu predsjednik Povjerenstva izvješćuje kan­di­data o općem uspjehu na ispitu.

5. Popravni ispit

Članak 28.
Kandidat koji nije zadovoljio iz najviše dva predmeta može biti upućen na popravni ispit u roku što ga odredi Povjerenstvo. Taj rok ne može biti kraći od trideset dana niti duži od šest mjeseci od dana polaganja ispita. Povjerenstvo je dužno kandidata obavijestiti o roku popravnog ispita najkasnije trideset dana prije toga roka.
Kandidat koji nije zadovoljio iz više od dva predmeta, kao i kandidat koji nije zadovoljio na popravnom ispitu, može ponovo prijaviti ispit u ispitnom roku po isteku šest mjeseci.

6. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu

Članak 29.
O položenom stručnom ispitu Povjerenstvo kandidatu izdaje uvjerenje.
U uvjerenju iz prethodnog stavka navodi se: ime i prezime kandidata, datum i mjesto rođenja, naziv zvanja za koje je kandidat položio stručni ispit i naziv specijalnosti, datum polaganja i opći uspjeh na ispitu. Uvjerenje potpisuju predsjednik i tajnik Povjerenstva. Uz uvjerenje izdaje se i prijepis ocjena iz predmeta koje je kandidat položio.
Povjerenstvo obvezno vodi Knjigu položenih stručnih ispita u arhivskoj struci, kao evidenciju o položenim stručnim ispitima.
U Knjigu položenih stručnih ispita u arhivskoj struci upisuje se: redni broj, ime i prezime, datum i mjesto rođenja i adresa kandidata, naziv i sjedište ustanove u kojoj je kandidat zaposlen, naziv zvanja i datum polaganja ispita i opći uspjeh na ispitu. Svaki pojedini upis potpisuju predsjednik i tajnik Povjerenstva i ovjeravaju žigom.

7. Priznavanje ispita

Članak 30.
Kandidati koji su završili studij stranog jezika oslobođeni su obveze polaganja stranog jezika. Kandidati koji su završili studij računarstva ili drugi odgova­rajući studij, oslobođeni su obveze polaganja predmeta »Informatika«.
Kandidatima koji su u okviru studija ili drugog stručnog ispita položili predmet iz programa stručnog ispita u arhivskoj struci, priznaje se položeni predmet, pod uvjetom da sadržaj predmeta koji su položili odgovara sadržaju odgovarajućeg predmeta u okviru stručnog ispita u arhivskoj struci, i da od polaganja toga predmeta nije proteklo više od četiri godine.

Članak 31.
Kandidat koji namjerava ostvariti pravo na oslobođenje od obveze polaganja ispita iz nekog predmeta, uz prijavu za polaganje ispita prilaže molbu za oslobođenje od polaganja ispita iz tog predmeta i dokaz da je položio odgovarajući ispit. Odluku o oslobađanju od obveze polaganja ispita iz pojedinog predmeta donosi Povjerenstvo. O svojoj odluci Povjerenstvo je dužno u pisanom obliku obavijestiti kandidata koji je podnio molbu.

V. Prijelazne i završne odredbe

Članak 32.
Stručni ispiti koji su prijavljeni i započeti prema Pravilniku o polaganju stručnih ispita u arhivskoj struci (»Narodne novine« broj 38/81) i Programu za stručne ispite u arhivskoj struci (»Narodne novine« broj 38/81) provest će se prema ovom Pravilniku i Programu.

Članak 33.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o polaganju stručnih ispita u arhivskoj struci (»Narodne novine« broj 38/81) i Program za stručne ispite u arhivskoj struci (»Narodne novine« broj 38/81).

Članak 34.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 612-06/04-01-47
Urbroj: 532-03-3/4-04-01
Zagreb, 30. lipnja 2004.

Ministar
mr. sc. Božo Biškupić, v. r.