|
Na temelju
članka 26. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (»Narodne
novine«, br. 105/97.), a na prijedlog Hrvatskog državnog
arhiva, ministar kulture donosi
PRAVILNIK O KORIŠTENJU ARHIVSKOGA GRADIVA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti, način i postupak
korištenja javnoga arhivskog gradiva koje se čuva u
Hrvatskom državnom arhivu, područnim državnim arhivima, te
arhivima županija, gradova i općina. Odredbe ovoga
Pravilnika primjenjuju se i na korištenje privatnoga
arhivskog gradiva koje se čuva u arhivima, ako nije
drugačije utanačeno u ugovoru odnosno ispravi o predaji
gradiva, kao i na arhivsko gradivo koje se čuva u javnim
ustanovama (muzejima, knjižnicama, zavodima i sl.) ako
posebnim propisima nije drukčije određeno.
Članak 2.
Korištenjem arhivskoga gradiva smatra se uporaba obavijesnih
pomagala o arhivskome gradivu i arhivskog gradiva bez obzira
na kojemu je nosaču zapisa sačuvano. U korištenje spada
pregled gradiva, prepisivanje, objavljivanje, izlaganje,
izrada preslika, posudba i izdavanje ovjerovljenih prijepisa
odnosno preslika.
Članak 3.
Arhivsko gradivo daje se na korištenje u službene svrhe, za
znanstveno istraživanje, u publicističke svrhe, za potrebe
nastave, za izložbe i objavljivanje, radi ostvarenja ili
zaštite osobnih prava i u druge opravdane svrhe.
II. DOSTUPNOST
Članak 4.
Pravo na korištenje arhivskoga gradiva imaju svi
korisnici pod jednakim uvjetima.
Članak 5.
Javno arhivsko gradivo u pravilu je dostupno 30 godina nakon
nastanka, a može biti dostupno i prije isteka navedenoga
roka, ako je od nastanka namijenjeno javnosti ili ako je to
stvaratelj izrijekom naveo u ispravi o predaji gradiva
arhivu. Javno arhivsko gradivo koje sadrži podatke što se
odnose na obranu, međunarodne odnose, gospodarske probitke
države i na poslove nacionalne sigurnosti, a čijim bi
objavljivanjem nastupile štetne posljedice za nacionalnu
sigurnost ili nacionalni interes Republike Hrvatske,
dostupno je na korištenje po isteku 50 godina od njegova
nastanka, ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
Javno arhivsko gradivo koje se odnosi na osobne podatke
(matice, liječnička dokumentacija, osobni dosijei, sudski,
porezni financijski i sl.) dostupno je za korištenje 70
godina nakon svoga nastanka, odnosno 100 godina od rođenja
osobe na koju se odnosi.
Članak 6.
Javno arhivsko gradivo iz članka 5. stavka 3. ovoga
Pravilnika može biti dostupno i prije naznačenoga roka, ako
je od nastanka bilo namijenjeno javnosti ili ako to odobri
osoba na koju se ono odnosi, odnosno njezin bračni drug,
djeca ili roditelji poslije njezine smrti.
Članak 7.
Arhivsko gradivo mogu koristiti bez ograničenja stvaratelji
čijom je djelatnošću i radom nastalo, u svrhe radi kojih je
nastalo, odnosno kojima je služilo.
III. POSTUPAK
Članak 8.
Za korištenje arhivskoga gradiva korisnik podnosi pisani
zahtjev na posebnom obrascu u koji se obvezno upisuju osobni
podaci, podaci o mjestu stanovanja, tema istraživanja
odnosno druga svrha korištenja i gradivo koje se traži na
korištenje. Odobrenje korištenja gradiva daje ravnatelj
arhiva. Odobrenje za korištenje gradiva daje se ako je
moguće odmah, a najkasnije u roku tri dana od podnošenja
zahtjeva. Odobrenje za korištenje gradiva vrijedi samo za
osobu koja je podnijela zahtjev.
Članak 9.
U slučaju odbijanja zahtjeva za korištenje arhivskoga
gradiva donosi se pisano rješenje. Žalba na rješenje iz
stavka 1. ovoga članka može se podnijeti Ministarstvu
kulture.
Članak 10.
Korištenje arhivskoga gradiva privremeno se može uskratiti
ako je ono oštećeno, ako je u stručnoj obradi ili ako to
gradivo već koristi drugi korisnik.
Članak 11.
Ukoliko znanstveni razlozi zahtijevaju korištenje arhivskoga
gradiva prije isteka predviđenoga roka, ravnatelj arhiva
može, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog arhivskog
vijeća, odnosno njegova Povjerenstva za davanje mišljenja o
prijevremenoj dostupnosti arhivskog gradiva (dalje:
Povjerenstvo), odobriti korištenje arhivskoga gradiva,
sukladno odredbama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima,
iako se nisu stekli uvjeti iz članaka 5. i 6. ovoga
Pravilnika.
Članak 12.
Povjerenstvo iz članka 11. ovoga Pravilnika sastoji se od
pet članova iz redova članova Hrvatskog arhivskog vijeća, i
to ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, te po jedan član iz
Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih poslova,
Ministarstva kulture i Ministarstva pravosuđa.
Članovi Povjerenstva biraju između sebe predsjednika koji
saziva i vodi sjednice Povjerenstva.
Članovi Povjerenstva dužni su se sastati u najkraćem roku, a
najkasnije 15 dana po obavijesti o imenovanju, radi izbora
predsjednika.
Članak 13.
Korisnik čiji je zahtjev za korištenje arhivskoga gradiva
odbijen, ili djelomično odbijen iz razloga što gradivo još
nije dostupno javnosti, može podnijeti zahtjev za odobrenje
prijevremene dostupnosti arhivskoga gradiva.
Zahtjev za odobrenje iz stavka 1. ovoga članka podnosi se
ravnatelju arhiva. Ravnatelj arhiva obvezno će o zahtjevu
zatražiti mišljenje stvaratelja gradiva ili njegovih
ovlaštenih predstavnika, te sve zajedno dostaviti na
mišljenje Povjerenstvu Hrvatskog arhivskog vijeća.
Članak 14.
Predsjednik Povjerenstva sazvat će sjednicu Povjerenstva
najkasnije u roku 15 dana od dana primitka pojedinoga
zahtjeva za davanje odobrenja za prijevremenu dostupnost
arhivskog gradiva. Po razmatranju razloga korištenja
navedenih u zahtjevu korisnika, te mišljenja stvaratelja ili
njegovih ovlaštenih predstavnika, Povjerenstvo daje
mišljenje koje dostavlja Hrvatskom arhivskom vijeću
najkasnije u roku 30 dana od dana primitka zahtjeva.
Hrvatsko arhivsko vijeće daje, sukladno članku 58. Zakona o
arhivskom gradivu i arhivima, mišljenje o prijevremenoj
dostupnosti arhivskoga gradiva na temelju prijedloga
Povjerenstva i dostavlja ga ravnatelju arhiva radi donošenja
rješenja. Ako se Hrvatsko arhivsko vijeće ne sastane u roku
osam dana od dana primitka mišljenja Povjerenstva, rješenje
o korištenju gradiva donijet će ravnatelj arhiva prema
mišljenju Povjerenstva.
Članak 15.
Ravnatelj arhiva, pri donošenju rješenja o davanju
arhivskoga gradiva na korištenje prije isteka predviđenoga
roka dužan je, sukladno članku 22. Zakona o arhivskom
gradivu i arhivima, postupati na način i pod uvjetima koji
jamče zaštitu javnih probitaka, odnosno privatnosti, prava i
probitaka treće osobe.
Članak 16.
Rješenje o zahtjevu za prijevremenu dostupnost arhivskoga
gradiva donosi se u pisanom obliku u roku 60 dana od
zaprimanja zahtjeva.
Na rješenje kojim se zahtjev odbija, podnositelj zahtjeva
može podnijeti žalbu Ministarstvu kulture.
Članak 17.
Postupak odobrenja prijevremene dostupnosti arhivskoga
gradiva može inicirati i ravnatelj državnoga arhiva
podnošenjem zahtjeva za prijevremenu dostupnost
Povjerenstvu, uz prethodno pribavljeno mišljenje
stvaratelja.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, primjenjuje se postupak
iz članaka 14. do 16. ovoga Pravilnika.
IV. NAČIN I UVJETI KORIŠTENJA ARHIVSKOGA GRADIVA U
ČITAONICI
Članak 18.
Arhivsko gradivo izdaje se na korištenje u čitaonici arhiva.
Državni arhivi i ostali javni arhivi obvezni su donijeti
Pravilnik o radu čitaonice.
Članak 19.
Na korištenje se u načelu daju snimci arhivskoga gradiva. Na
korištenje se ne daje izvorno filmsko i slikopisno gradivo,
kao ni sigurnosni snimci.
Dokumente potrebne u službene svrhe arhivi u načelu daju na
korištenje u obliku ovjerovljena preslika.
Izvorno arhivsko gradivo može se iznimno dati na korištenje
ako ne postoje snimci toga gradiva i ako to zahtijeva
znanstvena metoda rada.
Članak 20.
Korištenje arhivskoga gradiva i obavijesnih pomagala je
besplatno. Za izradu preslika, uporabu posebne tehničke
opreme ili najam audiovizualnoga gradiva, arhivu se plaća
naknada prema Cjeniku usluga državnih arhiva. Prema Cjeniku
iz stavka 2. ovoga članka arhivi naplaćuju i istraživanja za
pojedine korisnike, kao što su rodoslovna i druga tematska
istraživanja.
Članak 21.
Cjenik za sve usluge u arhivima odobrava Ministarstvo
kulture godišnje, na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva.
Tako odobreni Cjenik vrijedi za sve državne arhive u
Republici Hrvatskoj do donošenja novog.
V. POSUDBA ARHIVSKOGA GRADIVA
Članak 22.
Iznimno od članka 18. ovoga Pravilnika, izvorno arhivsko
gradivo može se posuditi državnim tijelima na određeno
vrijeme i uz uvjet da se na trošak toga tijela prethodno
izradi zaštitni preslik. Za svaku posudbu obvezno je
izraditi ispravu o posudbi s popisom posuđenih dokumenata i
naznakom vremena posudbe.
Članak 23.
Arhivsko gradivo može se dati na posudbu za izložbe izvan
arhiva, ako su osigurani uvjeti za njegovu zaštitu i
sigurnost i uz obvezu da se gradivo prethodno zaštitno snimi
i ako je oštećeno restaurira o trošku posuditelja.
Članak 24.
O posudbi arhivskoga gradiva za izložbe sklapa se pisani
ugovor u kojemu se utvrđuju uvjeti posudbe i izlaganja, te
vrijeme posudbe. Ugovoru se obvezno prilaže polica
osiguranja. Priređivač izložbe obvezan je u katalogu i
legendama uz izložene dokumente naznačiti naziv arhiva,
navesti naziv fonda ili zbirke i arhivske jedinice iz koje
je gradivo posuđeno, te arhivu besplatno predati tri
primjerka kataloga izložbe.
Članak 25.
Za posudbu arhivskoga gradiva koje je u depozitu (pologu), u
svrhu izlaganja, posuditelj je dužan zahtjevu za posudbu
priložiti pisano odobrenje vlasnika arhivskoga gradiva.
Članak 26.
Filmsko gradivo može se izdavati na posudbu samo uz pisano
odobrenje proizvođača, odnosno uvoznika filma koje
posuditelj treba priložiti zahtjevu za posudbu.
Članak 27.
Izvorno arhivsko gradivo može se, sukladno članku 28.
Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, iznijeti u inozemstvo
u svrhu izlaganja ili drugu svrhu (ekspertiza, restauriranje
i sl.) samo uz odobrenje Ministarstva kulture. Prije
iznošenja potrebno je izraditi zaštitne snimke gradiva,
ukoliko to već nije učinjeno, te sklopiti ugovor o posudbi i
pribaviti policu osiguranja.
VI. IZRADA PRESLIKA
Članak 28.
Za korisnike nije dopušteno izrađivati preslike
obavjesnih pomagala, cjelovitih arhivskih fondova ili zbirki
kao ni njihovih većih dijelova.
Članak 29.
Snimci se u načelu rade iz zaštitnih mikrosnimaka.
Mikrosnimci se obvezno izrađuju za svo starije arhivsko
gradivo do kraja 18. st., kao i za određene vrste arhivskoga
gradiva koje se prilikom umnažanja može oštetiti, kao što su
knjige, grafike, planovi, zemljovidi, fotografije i slično.
Članak 30.
Snimci iz dopunskih mikrofilmova dobivenih iz drugih
arhiva mogu se izrađivati samo ako za to postoji odobrenje
tih arhiva.
VII. OBVEZE KORISNIKA
Članak 31.
Korisnik je obvezan pri korištenju arhivskoga gradiva u
čitaonici, ili izvan nje, postupati s gradivom pažljivo, ne
smije na gradivo upisivati bilo kakve bilješke ili
potcrtavati tekst ni na bilo koji način oštetiti gradivo,
niti poremetiti postojeći red u spisima.
Članak 32.
Ako korisnik na bilo koji način ošteti arhivsko gradivo koje
mu je dano na korištenje, dužan je nadoknaditi nastalu
štetu.
Članak 33.
Oštećivanje, uništenje, otuđivanje ili pokušaj
otuđivanja arhivskoga gradiva kazneno je djelo prema
odredbama Kaznenoga zakona Republike Hrvatske.
Protiv osobe koja namjerno ošteti, uništi, prisvoji ili
pokuša otuđiti arhivsko gradivo, arhiv obvezno podnosi
prijavu nadležnom tijelu državne vlasti, u skladu sa
zakonom.
Članak 34.
Ravnatelj arhiva rješenjem će odbiti zahtjev za korištenje
arhivskoga gradiva osobi za koju mu je poznato da je protiv
nje podnesena prijava zbog radnje iz članka 33. ovoga
Pravilnika, ili je podnesena kaznena prijava, pokrenuta
istraga ili se vodi kazneni postupak.
Članak 35.
Za svaku štetu i povredu nečijega prava nastalu korištenjem
arhivskoga gradiva, odgovara osoba kojoj je odobreno
korištenje gradiva, u skladu sa zakonom. Korisnik arhivskoga
gradiva osobno je odgovoran u slučaju povrede odredaba
Zakona o autorskom pravu.
Članak 36.
Pri izdavanju posebne dozvole za korištenje gradiva
kojemu nisu dospjeli rokovi dostupnosti, od korisnika se
traži pisana izjava kojom se obvezuje da neće učiniti javnom
niti jednu informaciju koja bi mogla povrijediti javni ili
privatni probitak, te sam snosi svu zakonsku i materijalnu
odgovornost u slučaju spora.
Članak 37.
Korisnik je obvezan u svojim radovima ili napisima u
kojima kao izvor koristi arhivsko gradivo, pravilno navesti
naziv arhiva, arhivskoga fonda ili zbirke i oznaku arhivske
jedinice korištenoga gradiva.
Članak 38.
Za objavljivanje arhivskoga gradiva korisnik je obvezan
pisano zatražiti posebno odobrenje ravnatelja arhiva.
Članak 39.
Korisnik je obvezan dostaviti knjižnici arhiva čijim se
gradivom koristio po jedan primjerak svoga stručnoga ili
znanstvenoga rada, odnosno knjige nastale na temelju
korištenoga arhivskoga gradiva.
VIII. OVJEROVLJENI PRIJEPISI I PRESLICI
Članak 40.
Arhivi izdaju ovjerovljene prijepise ili preslike arhivskoga
gradiva za potrebe državnih tijela i za potrebe ostvarivanja
prava građana i pravnih osoba. Zahtjev za izdavanje
ovjerovljenoga prijepisa ili preslika podnosi se arhivu u
pisanom obliku, uz navođenje svrhe za koju je potrebna
tražena isprava, kao i podatke potrebne za pronalaženje
izvornika.
Članak 41.
Arhiv izdaje ovjerovljene prijepise ili preslike samo iz
onoga arhivskoga gradiva čije izvornike čuva. Ovjerom
prijepisa ili preslika potvrđuje se njihova istovjetnost sa
izvornikom, ali ne i istinitost podataka u dokumentu.
IX. NAKNADE
Članak 42.
Za izdavanje ovjerovljenoga prijepisa ili preslika naplaćuje
se naknada prema Cjeniku iz članka 20. ovoga Pravilnika.
Članak 43.
Za korištenje arhivskoga gradiva u svrhu promidžbe,
stjecanja dobiti kao i za umnažanje ili za objavljivanje
reprodukcija ili samoga arhivskoga gradiva, potrebno je
zatražiti posebno odobrenje arhiva. Arhiv sudjeluje u dobiti
ostvarenoj objavljivanjem reprodukcija ili gradiva iz stavka
1. ovoga članka, a prema posebnom ugovoru koji se sklapa sa
korisnikom.
Članak 44.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana nakon objave u
»Narodnim novinama«.
Klasa: 612-06/99-01-45
Urbroj: 532-03-3/3-99-01
Zagreb, 23. lipnja 1999.
Ministar kulture
mr. sc. Božo Biškupić, v. r. |
|
