SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-18
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1918. – 1932.] 1933. - 1941.
KOLIČINA GRADIVA: 161 knj., 126 kut. (26 d/m)
Sadržaj FONDA:
Fond sadrži dokumentaciju nastalu djelovanjem Porezne uprave Kotara Zagreb: registraturna pomagala, glavne porezne knjige, likvidacione knjige, razne dnevnike, naplate takse i ostalu sličnu dokumentaciju.
SERIJE U FONDU:
1. Registraturna pomagala, 1919./1940., 17 knj.
2. Glavne porezne knjige, 1918./1941., 20 knj.
3. Likvidacione knjige, 1918. – 1929, 88 knj.
4. Dnevnici - razni, 1929./1941., 36 knj.
5. Naplate takse, 1918. - 1941., 123 kut.
6. Ostalo, 1936./1941., 3 kut.
Valorizacija FONDA: 3
Gradivo može poslužiti za uvid u povijest prikupljanja poreza na području kotara Zagreb, te za istraživanje kakav je i koliki bio prihod tamošnjeg stanovništva. Gradivo ovog fonda može se koristiti i za eventualne osobne probitke građana, na primjer, za dokazivanje plaćenog poreza na oporuku, kupoprodajni ugovor i slično (budući da sačuvana evidencija poreza na kupoprodajne ugovore i oporuke može poslužiti kao dokaz o njihovu postojanju).
Jezik U GRADIVU: hrvatski
Pismo U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
naziv STVARATELJA FONDA: POREZNA UPRAVA KOTARA ZAGREB
Sjedište STVARATELJA fonda: Zagreb
Vremenski raspon DJELOVANJA STVARATELJA fonda: 1933. - 1941.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA fonda:
Kraljevski porezni ured u Zagrebu, 1889. - 1928.
Poreska uprava za srez Zagreb, 1929. - 1941.
Porezni ured za kotar Zagreb, 1941. – 1945.
HISTORIJAT STVARATELJA fonda:
Nakon ustrojavanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nastupile su promjene i u financijalnoj upravi. Tako je 1919. formirana Delegacija Ministarstva financija za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje u Zagrebu kao nadređeni organ svim financijalnim uredima u pokrajinama. Financijalna ravnateljstva, pa tako i Financijalno ravnateljstvo u Zagrebu, bila su pod neposrednom nadležnošću Delegacije Ministarstva. Financijalne direkcije koje su provodile financijalnu upravnu vlast na svom području došle su 1928. Uredbom o organizaciji financijalne struke i službe pod neposrednu upravu Ministarstva financija, a njima su podređene porezne uprave u poslovima porezne, taksene i blagajničke službe. Ova Uredba odredila je i nadležnost poreznih uprava dok je teritorijalnu nadležnost i broj poreznih uprava određivao ministar financija.
Ministar financija je 13. prosinca 1928. donio Rješenje o osnivanju poreznih uprava na temelju kojeg je pri Financijskoj direkciji u Zagrebu osnovano 30 poreznih uprava, a među njima i Poreska uprava u Zagrebu za zagrebački, velikogorički, zelinski, dugoselski i samoborski kotar, kao i Poreska uprava za grad Zagreb.
Sve kotarske financijske uprave i porezni uredi ukinuti su 1929., a 7. prosinca 1929. donesen je Zakon o organizaciji financijske uprave u Kraljevini Jugoslaviji prema kojem su financijske direkcije neposredno podređene Ministarstvu financija.
Sjedište Savske Financijske direkcije bilo je u Zagrebu. Porezne uprave nalazile su se pod upravom III. odsjeka za neposredne poreze pri Savskoj Financijskoj direkciji. Bile su nadležne za provedbu porezne, taksene i računovodstvene službe. Nakon što su Odlukom Ministarstva financija br. 86824/III od 7. studenog 1932. politički kotari Samobor, Sveti Ivan Zelina, Pisarovina i Velika Gorica odijeljeni u porezno-administrativnom pogledu od Poreske uprave Zagreb–srezovi, osnovane su i pripadajuće samostalne porezne uprave: Poreska uprava sa sjedištem u Samoboru za kotar Samobor, Poreska uprava sa sjedištem u Sv. Ivanu Zelini za kotar Sv. Ivan Zelina te Poreska uprava sa sjedištem u Velikoj Gorici za kotare Pisarovinu i Veliku Goricu. Kotari Zagreb, Donja Stubica i Dugo Selo ostali su i dalje pod Poreskom upravom Zagreb – srezovi. Sve su ove porezne uprave počele djelovati 1. siječnja 1933.
Banovina Hrvatska imala je određenu financijsku samostalnost. Već 23. travnja 1940. je Uredbom o Državnom financijskom inspektoratu u Zagrebu osnovan Državni financijski inspektorat, neposredno podređen Ministarstvu financija kao drugostupanjska financijska vlast za područje Banovine. U nadležnost Inspektorata prešli su svi poslovi u predmetu državnih taksa i državne trošarine, koji su do 31. ožujka 1940. bili u nadležnosti financijskih direkcija. Osim toga, Inspektorat je obavljao inspekciju nad radom carinarnica i državnih organa pri poreznim upravama na teritoriju Banovine. Nadležnost i poslovanje referenata za državne prihode pri poreznim upravama, kao i referenata pri reklamacijskim odborima određeni su Uredbom o odnosima i suradnji državnih i banskih službenika u poreznim upravama na području Banovine Hrvatske. Od 1. siječnja 1941. u gradu Zagrebu djelovalo je pet poreznih uprava – četiri za grad Zagreb i jedna Poreska uprava za srez Zagreb sa seoskim općinama u neposrednoj blizini grada.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-31 Porezni ured kotara Zagreb
HR-DAZG-1089 Kraljevski kotarski porezni ured u Zagrebu
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA–150 Savska banovina. Financijsko odjeljenje
HR-HDA–152 Savska financijska direkcija u Zagrebu
HR-HDA–166 Banovina Hrvatska. Odjel za financijalne poslove
HR-HDA–167 Glavni banovinski računarski ured
HR-HDA–168 Financijalno ravnateljstvo Banovine Hrvatske
HR-HDA–171 Državni financijski inspektorat u Zagrebu
HR-HDA–192 Financijalno ravnateljstvo Zagreb
BIBLIOGRAFIJA o fondu:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 939.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 352.
BIBLIOGRAFIJA o STVARATELJU FONDA:
Čengić, Dubravka: Porezna služba u gradu Zagrebu 1850. - 1945. godine. Arhivski vjesnik. 39. Zagreb, 1996., 139-156.
Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj. Zagreb, 1969.
Landikušić, Rafael: Priručnik o političkoj i sudbenoj podjeli Savske banovine. Zagreb, 1938.
ostala BIBLIOGRAFIJA:
Financijalni vjesnik za Hrvatsku i Slavoniju. Zagreb, 1918. - 1941.
Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske banovine. Zagreb, 1937.
(K.H.)
