SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1144
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1872. – 1917.] 1918. - 1941.
KOLIČINA GRADIVA: 31 kut. (3,1 d/m)
Sadržaj FONDA:
Gradivo fonda se najvećim dijelom sastoji od diobenih spisa zadruga s područja Kotarske oblasti Donja Stubica (Jablanovec, Sv. Matej, Podgorje, Hum, Jakovlje, Mokrice, Kraljev Vrh, Marija Bistrica, Dubovec, Oroslavje i dr.). U fondu se nalazi i dokumentacija o prepisci stvaratelja s poglavarstvima upravnih općina u Donjoj Stubici, Oroslavju i Mariji Bistrici, s Odjelom za narodno gospodarstvo Zemaljske vlade, koja se najčešće odnosi na rješavanje odnosa u svezi s povredom prava i imovine, predmetni spisi o rješavanju imovinskopravnih poslova, službenički listovi (osobnici), liste ocjenjivanja učiteljskog osoblja na području kotara Stubica te prepiska Odjeljka financijske kontrole Stubica sa Savskom financijskom direkcijom. U fondu se nalaze i proračun, glavna knjiga i blagajnički dnevnik Upravne općine Bistra za 1922. godinu.
SERIJE U FONDU:
1. Opći spisi, 1919./1941., 0, 25 kut
2. Predmetni spisi, 1919./1941., 0, 25 kut.
3. Dokumentacija o učiteljskom osoblju, 1919./1941. 0, 25 kut.
4. Odjeljak financijske kontrole Stubica, 1919./1941., 0, 25 kut.
5. Diobeni spisi, 1872. - 1941., 30 kut.
Valorizacija FONDA: 3
Fond može poslužiti kao izvor pri istraživanjima lokalne socijalne i gospodarske povijesti i pri genealoškim istraživanjima. Evidencije o učiteljskom osoblju mogu se koristiti i pri istraživanjima povijesti tamošnjeg školstva.
Jezik U GRADIVU: hrvatski
Pismo U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
naziv STVARATELJA FONDA: Kotarska oblast Donja Stubica (Sresko načelstvo Donja Stubica)
Sjedište STVARATELJA fonda: Donja Stubica
Vremenski raspon DJELOVANJA STVARATELJA fonda: 1918. - 1941.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA fonda:
Kraljevska kotarska oblast Donja Stubica (Stubica), 1886. - 1924.
Kotarska oblast (Sresko poglavarstvo) Donja Stubica, 1924. – 1929.
Sresko načelstvo Donja Stubica, 1929. - 1941.
HISTORIJAT STVARATELJA fonda:
Iako je u razdoblju nakon raspada Austro–Ugarske 1918. došlo do korjenite reorganizacije najviše uprave u svakoj pokrajini, niže upravne jedinice ostale su u svojoj stvarnoj i teritorijalnoj nadležnosti netaknute. U razdoblju od 1924. do 1929., za vrijeme oblasne samouprave, niži upravni organi na području oblasti bili su okruzi, kotari (srezovi), gradovi i općine. Kotarske oblasti su i u ovom razdoblju djelovale prema Zakonu iz 1886.
Zakonom o općoj upravi od 26. travnja 1922. kotari su dobili kotarsku samoupravu, koja je zajedno s oblasnom samoupravom ukinuta 1929. Kotarska samouprava se u kotarima nije uopće formirala. Djelokrug rada kotarske samouprave obuhvaćao bi kotarske financije, kotarske javne radove, unapređivanje poljoprivrede, upravu kotarskim imanjima, osnivanje i upravljanje zavodima za sirotinju i njegu bolesnika, kotarske saobraćajne ustanove, evidentiranje i održavanje bankarskih ustanova, pomaganje obrta, industrije i zadrugarstva.
U praksi, bez prekida je funkcionirao samo ured kotarskog poglavara (kotarsko poglavarstvo) i to do ukidanja županija (1924.). Kotarski poglavar je obavljao poslove opće uprave u kotaru pod nadzorom velikog župana. Kotarskog poglavara je postavljao ministar unutrašnjih poslova. U udaljenim mjestima osnivale su se kotarske ispostave koje su bile podređene velikom županu, a imale su isti djelokrug kao i kotarski poglavar. Kotarskom poglavaru bilo je dodijeljeno administrativno osoblje, koje je u većim kotarima bilo podijeljeno u odjele. Ova administracija nazivala se kotarska oblast.
U razdoblju Kraljevine Jugoslavije opća se uprava provodila po banovinama, kotarima (srezovima) i općinama. Banovine su se dijelile na kotare (srezove), a kotari na općine. Na području kotara djelovalo je kotarsko načelstvo na čelu s kotarskim (sreskim) načelnikom koji je bio predstavnik vlade u kotaru. Najniži organ opće uprave predstavljala su općinska načelstva, čiji su načelnici bili podređeni kotarskim načelnicima.
Za vrijeme Banovine Hrvatske kotari su djelovali po Zakonu o unutrašnjoj upravi od 19. lipnja 1929. Prema Upravnom, sudskom i crkvenom razdjeljenju i imeniku prebivališta Savske Banovine iz 1937., u sastav upravnog sreza Stubica ulazile su upravne općine Bistra, Marija Bistrica, Donja Stubica, Gornja Stubica i Oroslavje.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-1145 Kraljevska kotarska oblast Stubica
HR-DAZG-1146 Kotarska oblast Donja Stubica
HR-DAZG-1147 Narodni odbor kotara Donja Stubica
HR-DAZG-1190 Zadružni povjerenik Donja Stubica
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA–137 Pokrajinska uprava za Hrvatsku i Slavoniju
HR-HDA–141 Zagrebačka oblast
HR-HDA–142 - HR-HDA-151 Savska banovina
HR-HDA–157 - HR-HDA–166 Banovina Hrvatska
BIBLIOGRAFIJA o fondu:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 938.
BIBLIOGRAFIJA o STVARATELJU FONDA:
Dizdar, Zdravko; Leček, Suzana: Zagrebačka županija. Zagreb, 2003.
Goldstein, Ivo i dr.: Hrvatske županije kroz stoljeća. Zagreb, 1996.
Dabinović, Antun: Hrvatska državna i pravna povijest. Zagreb, 1992.
Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527. - 1945.). Zagreb, 1969., 338–362, 371-403.
Krbek, Ivo: Razvoj organizacije hrvatske uprave. Obzor – Spomen–knjiga 1860. - 1935. Zagreb, 1936.
Vrbošić, Josip: Povijesni pregled županijske uprave i samouprave u Hrvatskoj. Društvena istraživanja. I. Zagreb, 1992., 55–68.
ostala BibLIOGRAFIJA
Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture. Županijsko uređenje. Zagreb, 1980., 787–790.
Upravno, sudsko i crkveno razdijeljenje i imenik prebivališta Savske Banovine. Zagreb, 1937.
(M.T.)
