SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-31
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1935.] 1941. - 1945.
KOLIČINA GRADIVA: 26 knj., 77 kut. (9 d/m)
Sadržaj FONDA:
Osim kazala za glavne porezne knjige i tajnog kazala za spise, fond sadrži glavne porezne knjige, Registar "A", Pristojbeni dnevnik "B", dnevnike blagajne, opće spise i drugo gradivo. U spisima se nalaze mnogobrojni ugovori o raznim pravnim poslovima i ostavinski predmeti.
SERIJE U FONDU:
1. Registraturna pomagala, 1935./1945., 9 knj.
2. Opći spisi, 1935./1942., 1 kut.
3. Glavne porezne knjige, 1941. – 1943., 7 knj.
4. Dnevnici - razni, 1941. – 1942., 5 knj.
5. Naplata takse, 1941. – 1945., 77 kut.
6. Ostalo, 1941. – 1943., 4 knj.
Valorizacija FONDA: 2
Fond se može koristiti kao izvor za proučavanje ekonomske i socijalne povijesti na zagrebačkom području u vrijeme 2. svjetskog rata. Također, gradivo ovog fonda može poslužiti i kao dokaz u imovinskopravnim postupcima građana jer sačuvana poreska evidencija poreza na kupoprodajne ugovore, oporuke i drugo može poslužiti kao dokaz o njihovu postojanju.
Jezik U GRADIVU: hrvatski
Pismo U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
naziv STVARATELJA FONDA: Porezni ured kotara Zagreb
Sjedište STVARATELJA fonda: Zagreb
Vremenski raspon DJELOVANJA STVARATELJA fonda: 1941. - 1945.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA fonda:
Kraljevski porezni ured u Zagrebu, 1889. - 1928.
Poreska uprava za srez Zagreb, 1929. – 1941.
Porezni ured za kotar Zagreb, 1941. – 1945.
HISTORIJAT STVARATELJA fonda:
U gradu Zagrebu je još od 1. siječnja 1929. djelovala Poreska uprava za srez Zagreb sa seoskim općinama u neposrednoj blizini grada.
Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske promijenjena je i upravna organizacija. Osim ministarstava u vladi NDH, osnovana je i Državna riznica. Unutar Državne riznice osnovana su državna ravnateljstva, odnosno riznička upraviteljstva (financijalna ravnateljstva), unutar kojih su djelovali porezni uredi. Budući da nije bila usvojena ijedna nova odredba koja bi propisivala upravljanje, ustrojstvo i djelokrug poslovanja rizničkih upraviteljstava, ostali su na snazi propisi iz vremena Banovine Hrvatske.
Sve poreske uprave promijenile su svoj naziv u porezne urede, a Srez Zagreb ponovno je nazvan Kotar Zagreb.
Državna riznica preimenovana je u Ministarstvo državne riznice zakonskom odredbom o državnoj vladi NDH od 9. listopada 1942.
Naredbom Ministarstva Državne riznice od 3. studenog 1943., br. 16115-1943., Porezni ured u Velikoj Gorici biva ukinut, a sve njegove poslove preuzima Porezni ured kotara Zagreb. Takva je podjela ostala do kraja 2. svjetskog rata, kada je prestao rad ove uprave, kako u upravnom, tako i u administrativnom i poreznom poslovanju. Stupanjem na snagu Zakona o neposrednim porezima 1. siječnja 1946., prestali su vrijediti svi raniji propisi kojima je u cijelosti bila regulirana porezna služba, kako u Hrvatskoj, tako i u gradu Zagrebu.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-18 Porezna uprava kotara Zagreb
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA–215 Ministarstvo državne riznice Nezavisne države Hrvatske
HR-HDA–217 Ministarstvo narodnog gospodarstva Nezavisne države Hrvatske. Odjel za državne financije
HR-HDA–238 Glavno nadzorništvo rizničke straže
HR-HDA–244 Rizničko upraviteljstvo u Zagrebu
BIBLIOGRAFIJA o FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 940.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 353.
BIBLIOGRAFIJA o STVARATELJU FONDA:
Čengić, Dubravka: Porezna služba u gradu Zagrebu 1850. - 1945. godine. Arhivski vjesnik. 39. Zagreb, 1996., 139-156.
Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527. - 1945.). Zagreb, 1969.
ostala BIBLIOGRAFIJA:
Landikušić, Rafael: Priručnik o političkoj i sudbenoj podjeli Nezavisne države Hrvatske. Zagreb, 1942.
Financijalni vjesnik. Zagreb, 1941. - 1942.
(K.H.)
