SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-247
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1866. - 1942.
KOLIČINA GRADIVA: 1187 knj., 6 kut. (60,5 d/m)
Sadržaj FONDA:
Fond sadrži temeljnu dokumentaciju o osnivanju i likvidaciji stvaratelja, personalnu i računsku dokumentaciju. Gradivo omogućava uvid u historijat i način poslovanja stvaratelja.
SERIJE U FONDU:
1. Dokumentacija uprave, 1866. - 1942., 916 knj., 6 kut.
2. Računska dokumentacija, 1849. - 1933., 271 knj.
Valorizacija FONDA: 1
Sačuvano arhivsko gradivo predstavlja značajan izvor za istraživanje povijesti bankarstva i hrvatske ekonomske povijesti 20. stoljeća.
Jezik U GRADIVU: hrvatski
Pismo U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
naziv STVARATELJA FONDA: PRVA HRVATSKA ŠTEDIONICA
Sjedište STVARATELJA fonda: Zagreb
Vremenski raspon DJELOVANJA STVARATELJA fonda: 1846. – 1949.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA fonda:
Perva horvatska štedionica, 1846. - 1861.
Prva hrvatska štedionica, 1861. – 1949.
HISTORIJAT STVARATELJA fonda:
Prva hrvatska štedionica Zagreb (Praštediona) – Perva horvatska štedionica (Erste kroatische Sparkassa--Elsö horvát takarék pénztar Zágráb) osnovana je 1846. kao Perva horvatska štedionica. Primala je uloške na uložne knjižice i na tekući račun, eskomptirala mjenice i devize, primala na inkaso tuzemne i inozemne mjenice, izdavala čekove i kreditna pisma, obavljala isplate na temelju akreditiva na sva tuzemna i inozemna mjesta, davala hipotekarne zajmove na kuće i na nekretnine i preuzimala isplatne naloge za sve krajeve svijeta.
Statut Štedionice potvrđen je 24. listopada 1846., a poslovanje je počelo 14. prosinca 1846. Na skupštini od 20. veljače 1861. promijenjen je naziv u Prva hrvatska štedionica.
Početkom 1928. provedeno je preuzimanje Ujedinjene centralne banke u Sarajevu pa je Štedionica dobila svoje filijale u Sarajevu, Banja Luci, Bihaću, Brčkom, Derventi, Mostaru, Travniku i Tuzli. Do 1941. bila je najveća privatna banka u Kraljevini Jugoslaviji.
Temeljem Uredbe o nadzoru nad novčarskim poduzećima br. 950 od 22. svibnja 1945. i Rješenja Ministarstva financija Federalne Hrvatske o nastavku rada novčarskih poduzeća br. 104 - Prav. od 8. srpnja 1945., Ministarstvo financija Federalne Hrvatske odobrilo je nastavak rada, između ostaloga, i Prvoj hrvatskoj štedionici u Zagrebu, kao i svim njezinim podružnicama na području Federalne Hrvatske. Kao dan nastavka rada utvrđen je 25. srpnja 1945.
Narodna banka FNRJ, Centrala za NRH Zagreb kao likvidator 17. studenoga 1949. objavila je da je likvidacija Štedionice završena pravomoćnim sudskim rješenjem, a prema propisima Uredbe o likvidaciji odnosa nastalih konfiskacijom imovine privatnih kreditnih poduzeća.
DOPUNSKI IZVORI:
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-215 Državne riznice
HR-HDA-217 Ministarstvo narodnog gospodarstva. Odjel za državne financije
HR-HDA- 570 Prva hrvatska štedionica
BIBLIOGRAFIJA o fondU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 965.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 363.
BIBLIOGRAFIJA o stvaratelju fonda:
Kolar, Mira: Prva hrvatska štedionica u Zagrebu i uloga ministra Jurja Demetrovića i Dušana Plavšića u njenoj sanaciji 1932. do 1935. godine. Starine HAZU. 61. Zagreb, 2000., 217-284
Kolar-Dimitrijević, Mira; Feletar, Dragutin: Kratka povjesnica Prve hrvatske štedionice. Koprivnica, 1994.
Hrvatski kompas, financijalni ljetopis za 1913./14. Zagreb, 1914., 80-97.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Čulina, Katarina [prir.]: Pravila Prve hrvatske štedionice u Zagrebu. Zagreb, 1993. Sudsko rješenje (SL FNRJ 1919/49) Odobrenje Ministarstva rada Federalne Hrvatske (NN 91/1949) Sudsko rješenje (NN 8/1945) Službovna pragmatika : za činovničke namještenike i podčinovnike I. hrv. Štedionice. Zagreb, 1925. (M.R.)
