VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1741./1872. [1873./1894.]
KOLIČINA GRADIVA: 2 kut., (0,2 d/m)
Sadržaj FONDA:
Fond sadrži cehovske privilegije (u izvorniku ili u prijepisu), tri knjige zapisnika cehovskih skupština, rješenja Gradskog poglavarstva koja se odnose na rad članova ceha, cehovsku korespondenciju i blagajničku dokumentaciju, djetićke naukovne i krsne listove, njihove školske svjedodžbe i potvrde o naukovanju.
SERIJE U FONDu:
1. Isprave, 1741./1894., 72 kom.
2. Zapisnici (knjige), 1741./1872., 4 knj.
3. Spisi, 1772./1871., 112 kom.
4. Razno,1830.(?), 2 kom.
Valorizacija FONDA: 3
Fond može poslužiti kao dopunski izvor za istraživanje povijesti graditeljstva na području grada Zagreba u 18. i 19. stoljeću. Djelomično se može se pratiti i djelovanje Bartola Felbingera.
Jezik U GRADIVU: njemački, latinski, hrvatski
Pismo U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
naziv STVARATELJA FONDA: Gradečki ceh GRADITELJA, ZIDARA, TESARA, KLESARA I KROVOPOKRIVAČA
Sjedište STVARATELJA fonda: Zagreb
Vremenski raspon DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1741. – 1872.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA fonda:
Caeha (cheha, czeha, czeh) murariorum, 17. – 19. st.
Conthubernium murariorum et asciariorum, 17. – 19. st.
Sodalium murariorum et asciariorum, 17. – 19. st.
Per Dominum Ceha (Coeha, Caeha) murariorum et asciariorum, 17. – 19. st.
Caeha murariorum, lapicidarum et asciariorum ac imbricatorum, 17. – 19. st.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Poglavarstvo Zagrebačkog Gradeca dodijelilo je 1741. cehovska pravila (izrađena prema pravilima istoimenog varaždinskog ceha) gradečkim zidarima Matiji Lenhortu i Valentinu Godariću, klesaru Martinu Kaseliću te tesarima Jurju Četeru, Primu Cenci i Ivanu Čari. Ta su pravila 1742. potvrdile gradska skupština i kraljica Marija Terezija. Kraljevska potvrda dodala je cehovskim pravilima još i članak prema kojem cehovskim sastancima ima prisustvovati komesar, kao predstavnik magistrata.
Iako je ceh 1818. podnio Ugarskom namjesničkom vijeću prijedloge novih privilegija, oni mu, zbog neuplaćene takse nisu bili dostavljeni. Cehu je nove povlastice dodijelio Franjo I. 1827. Te su povlastice bile jednake onima iz prve polovine 19. stoljeća, osim odredbi o duljini trajanja naukovanja cehovskih šegrta.
Ceh je nove povlastice tražio 1838., ali one nisu bile prihvaćene. Sredinom 19. stoljeća ceh je bio u rasulu. Djetići su bili nedisciplinirani, radili su na poslovima kod poduzetnika, a majstori su primali djetiće bez svjedodžbe. U 19. stoljeću u djelatnosti ceha posebnu ulogu imao je graditelj Bartol Felbinger. Došlo je do sukoba između Felbingera i ceha. Taj sukob se nakratko smirio 1858. biranjem Felbingera za cehovskog starješinu. Već 1860. Felbinger je bio prezadužen kod cehovske blagajne te je smijenjen s položaja starješine.
U 18. stoljeću na području Gradeca radio je 61 zidar. Ceh ni u 19. stoljeću nije bio brojan. U vrijeme njegova ukinuća 1872., u cehu su bila samo sedmorica članova. (B.M., K.H.)
