DRŽAVNI ARHIV U ZAGREBU

1907.
Gradsko poglavarstvo Zagreb osniva muzej, knjižnicu i arhiv. Uprava je povjerena Braći hrvatskog zmaja, na čiji poticaj su i utemeljene ove gradske ustanove. Stručno rukovanje i nadzor nad arhivom Družba je povjerila Emilu Laszowskom, tadanjem činovniku Zemaljskog arhiva u Zagrebu, koji je doskora imenovan i kustosom Gradskog arhiva. Gradsko je poglavarstvo u svom godišnjem proračunu osiguravalo sredstva za materijalno uzdržavanje Arhiva. Emil Laszowski je već 1907. prenio dio arhivskog gradiva nastalog radom gradečkog magistrata iz prostorija Gradske vijećnice u kulu nad Kamenitim vratima.

1914.
Dio arhivskog gradiva nastalog radom gradečke općine do 1848. prenesen je na pohranu u novoizgrađenu zgradu Sveučilišne knjižnice i Zemaljskog arhiva u Zagrebu na Marulićevom trgu. Narednih godina uslijedio je prijenos gradskog arhiva nastalog do 1858. iz kule nad Kamenitim vratima u spremišta Zemaljskog arhiva.

1945.
Gradski narodni odbor Zagreb osniva Povijesni arhiv grada Zagreba – Povjerenstvo za uređenje gradske arhivske građe koje djeluje u sklopu Prosvjetnog odjela Gradskog narodnog odbora. Započinje akcija prikupljanja spisa i knjiga nastalih radom ukinutog Gradskog poglavarstva Zagreb, njegovih odjela i ustanova te arhivskog gradiva likvidiranih gospodarskih poduzeća, društvenih organizacija i ustanova. Povjerenstvu su dodijeljene prostorije u prizemlju Gradske vijećnice u Ćirilometodskoj 5.

1946.

Povjerenstvu je dodijeljena zgrada u Radićevoj 70. No kako su zbog pomicanja tla i težine gradiva počeli pucati zidovi na zgradi, arhivsko gradivo je hitno preseljeno u Gradsku gipsoteku u Medvedgradskoj 2.

1947.
Odlukom Gradskog narodnog odbora Zagreb Povjerenstvo prerasta u Arhiv grada Zagreba i time se kao samostalna ustanova odvaja od uprave. Povećanjem prikupljenog arhivskog gradiva nastaje potreba da se ono koncentrira na jednom mjestu. Zato su Arhivu dodijeljene zgrade u Opatičkoj 29 i Demetrovoj 15.

1962.
Arhiv mijenja ime u Historijski arhiv u Zagrebu.

1965.
Arhiv preuzima dio arhivskog gradiva koje je od 1914. bilo na pohrani u Hrvatskom državnom arhivu.

1993.
Arhiv mijenja ime u Povijesni arhiv u Zagrebu.

1997.
Arhiv dobiva današnji naziv – Državni arhiv u Zagrebu.

1999.
Državni arhiv u Zagrebu posjeduje i privremeni spremišni prostor u Novom Zagrebu, u Utrinama, Avenija Dubrovnik 36.

2001.
Velik dio arhivskog gradiva premješten je iz spremišta Demetrove 15 u spremište u Aveniji Dubrovnik 36.