DRŽAVNI ARHIV U ZAGREBU

Zlatka Belošević: Otvaraj prozore ! - plakati Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" do 1950. godine

(...) Naši prvi plakati nisu se puno razlikovali od tadašnjih novinskih oglasa. Bili su to samostalno tiskani listovi većeg formata (najčešći format 45 x 63 cm), postavljeni na određena mjesta. Nakon 1850. godine jača prosvjetiteljsko-obrazovna uloga društva, otvaraju se gospodarske škole, organiziraju se izložbe, osnivaju se gospodarska društva kojima je zadaća djelovati na unapređenju i organizaciji gospodarstva. Prvi plakati vezani su uz gospodarske izložbe i slične manifestacije, oni pozivaju na sajam, zbor, izložbu slika i sl.

Najstariji datirani plakat je iz 1898. godine. Napravio ga je Bela Csikos-Sessija za časopis Mladost, a uradio je i plakat za pučko sveučilište Urania. Uz njega još djeluju Robert Auer (plakat za II. Izložbu DHU), Menci Clement Crnčić (plakati za Zagrebačku pivovaru), Frano Branko Angeli Radovani (plakat za tjednik Diogenes, plakat Yo-Yo), Radovan Tomasseo (plakati za Splitske toplice, plakat za izložbu Emanuela Vidovića), Ljubo Babić (III. dječji dan, 1910. godine, Plamen, Književna republika, Zabavno veče s plesom, Dubrovnik – posjetite Jugoslaviju – prvi turistički plakat i dr.), Tomislav Krizman (Mayra Delvard, Koncert Tkalčić-Gruss, Proljetni salon, Odeon, Stari graničar i dr.), te Josip Seissel (Pomozite studentima). Kazališne plakate radio je Sergije Glumac (Parsifal, Libuša, Zločin i kazna, Igra o muci Isusovoj).

U Zagrebu se 1928. godine prvi put formira tim stručnjaka koji plakatu i ostalim oblicima primijenjene grafike pristupa sa stajališta grafičkog dizajna. Miroslav Feller, Sergije Glumac, Anka Krizmanić, Vladimir Mirosavljević i Božidar Kocmut okupljeni su u Zavodu za znanstveno proučavanje reklame i umjetničku reklamu, produkciju – IMAGO. Zavod je izdavao časopis Reklama, a već slijedeće godine prestaje s radom.
Tih godina Sergije Glumac radi komercijalne plakate (za odjeću Friedmann, Hotel Erika, plakate za specijalističke izložbe Zagrebačkog zbora i dr.), a uz njega valja spomenuti i Pavla Gavranića (plakati za Lecidermu, Valet čistionicu, limunadu Vero, Jadransku stražu, likere Pokorny i dr.).
Atelier Tri osnovao je 1930. godine Vladimir Mirosavljević sa svojim bratom Zvonimirom i Božidarom Kocmutom.
Razdoblje između tridesetih i četrdesetih godina obilježeno je utjecajem Bauhausa i Art Decoa.
Četrdedesetih godina 20. stoljeća plakate su izrađivale institucije poput muzeja, kazališta, galerija. Plakatima nakon Drugog svjetskog rata oglašavalo se sve: od radnih akcija, sjetvi, žetvi, cijepljenja protiv zaraznih bolesti, sportskih sletova, kazališnih i drugih kulturnih priredbi do gospodarskih i graditeljskih uspjeha. Plakati poslijeratnog razdoblja su jednostavnih, jasno razumljivih oblika i poruka jer se obraćaju  širem sloju primalaca koje treba motivirati, pokrenuti i poučiti. U to vrijeme djeluju Ferdo Bis, Edo Murtić i Milan Vulpe.

Razvoj hrvatskog plakata u drugoj polovici 20. stoljeća vezan je uz osnivanje grupe EXAT (1951. godine), pokretanje časopisa Čovjek i prostor, otvaranje Galerije suvremene umjetnosti, održavanje Prvog zagrebačkog trijenala primijenjene umjetnosti, osnivanje Studija za industrijsko oblikovanje, Centra za industrijsko oblikovanje, pokreta Nove tendencije, osnivanje ZGRAF-a i utemeljenje Studija za dizajn. (...)