|
Upravljanje informacijama u suvremenom društvu
predstavlja jedno od ishodišta njegove opstojnosti. Arhivi su kao
čuvari zapisanih oblika informacija važan čimbenik tog procesa i istovremeno
također karika u lancu mnoštva prijenosa podataka u vremenu i prostoru.
Suvremeno zakonodavstvo (mislim prije svega slovensko) daje na neposredno
korištenje mnoge podatke koji mogu poslužiti kao informacije građanima pri
ostvarivanju njihovih demokratskih prava. Zato čak postoji zakon koji
zajedno s podzakonskim aktima uređuje dostupnost informacija javnog značaja, a
istovremeno postoji i zakon koji štiti osobne podatke. Problem se
pojavljuje ako su oni neodgovarajuće interpretirani. Jedan drugi zakon, Zakon o
elektroničkom poslovanju određuje da su imatelji zbirki podataka, znači i
arhivi, odgovorni za zlouporabe podataka koje krajnji korisnici ozrokuju zbog
neodgovarajućeg plasiranja podataka iz arhivskih fondova i zbirki. Takva
neusklađena strateška usmjerenja iniciraju pojave različitih afera, kao što je
nedavno bila npr. "udbanet". Još veći problem očekujemo s novim arhivskim
zakonodavstvom koje predviđa neka nestandardna rješenja na području osiguranja i
čuvanja arhivskog gradiva. |