|
Pismohrana Gradskog ureda za opću upravu nakon Zakona o
pravu na pristup informacijama
Općenito
Gradski ured za opću upravu, obavlja među
ostalima, i poslove što se odnose na pismohranu, u kojoj je pohranjeno
registraturno i arhivsko gradivo tijela Grada Zagreba -Gradske skupštine,
gradonačelnika, Gradskog poglavarstava i upravnih tijela Grada Zagreba, osim
zavoda i njihovih prednika. Gradivo se nalazi u središnjoj pismohrani i
pismohranama u Područnim uredima Gradske uprave.
U ophođenju s javnošću službenici pismohrane dužni
su kao i svi drugi gradski službenici pridržavati se načela zakonitosti,
nediskriminacije i ravnopravnosti, učinkovitosti, ekonomičnosti, primjerenosti,
dosljednosti, objektivnosti, nepristranosti i dostupnosti informacijama-
otvorenosti.
Radi dostupnosti informacija javnosti, gradske
službe su ustrojene i organizirane na način da javnost najbrže dođe do tražene
informacije, počevši od gradskih službenika koji rade na telefonskoj centrali,
na porti, gdje se nalazi i služba za informiranje koja stranku upućuje u
nadležnu službu, kao i posebna Služba za odnose s javnošću i protokol u
Stručnoj službi Gradonačelnika i Gradskog poglavarstva.
Služba za odnose s javnošću i protokol uspostavlja
komunikaciju s javnošću, organizira konferencije za novinare, davanje intervjua
i izvješća, dostavlja informacije elektronskim i drugim medijima. Posebna pažnja
se posvećuje razvijanju i unapređivanju komunikacije s građanima te su
postavljeni informacijski stupovi u Gradu, organizirane dežurne službe,
telefonske linije, knjige žalbi, sandučići za prijedloge i predstavke građana, a
uspostavom Web stranice Grada Zagreba ubrzano je elektonsko komuniciranje
gradskih službenika s javnošću.
Pristup informacijama u pismohrani
Polazeći od načela da je javno arhivsko ili
registraturno gradivo, gradivo nastalo, među ostalima, i radom tijela državne
vlasti, tijela lokalne samouprave i uprave, službenici pismohrane pridržavaju se
odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama, ali i Zakona
o arhivskom gradivu i arhivima, Zakona o općem upravnom postupku kao
i određenih provedbenih propisa (Pravilnika o korištenju arhivskog gradiva ili
internog pravilnika kojeg donosi imatelj uz suglasnost nadležnog državnog
arhiva).
Da bi se pravo na pristup informacijama što brže i
učinkovitije ostvario zadovoljene su određene pretpostavke koje se očituju u
slijedećem:
1.
Prostor - na
svim lokacijama postoje prijemne kancelarije u kojima je omogućen
neposredan prijem stranaka (ne šalter), gdje je moguće stranku saslušati i
utvrditi bitne podatke o informaciji ili izvorniku koju stranka traži, pružiti
pomoć u ispunjavanju zahtjeva, odnosno uputiti stranku ako je za traženu
informaciju nadležna druga služba.
2.
Pregled i
sređenost gradiva- u pismohrani je pohranjeno registraturno i arhivsko
gradivo od 1967. godine do danas, u suradnji s Vanjskom službom Državnog
arhiva u Zagrebu isto je sistematizirano po fondovima, serijama, tehničkim
jedinicama - arhivskim znakovima i klasifikacijskim oznakama, izrađeni su
registri i popisi zbirki.
3.
Oprema - sve
lokacije na kojima je pohranjeno gradivo opremljene su umreženim osobnim
računalima, dijelom s internetom, podaci o gradivu nalaze se u bazi podataka ili
osobnom računalu, što omogućava svim službenicima, bez obzira na lokaciju,
pretraživanje i lociranje dokumentacije.
4.
Stručnost
službenika - svi službenici pismohrane imaju položen stručni ispit za
rad u upravi i pismohrani, tečaj za rad na osobnom računalu i terminalu, a
tijekom rada dužni su stjecati nova znanja i vještine te se služiti suvremenim
metodama i tehnikama koje su ima na raspolaganju kako bi usluge koje pružaju
javnosti bile što kvalitetnije i brže.
Uredsko poslovanje vodi se u obliku elektronskih
zapisa od 1988., a u tijeku je unos podataka o predmetima obrađenim na
konvencionalni način, odnosno koji su pohranjeni po sistemu arhivskih znakova,
što znači da će podaci o kompletnom gradivu biti preneseni na elektronski medij,
što omogućava brz pristup podacima za pronalaženje izvornika, brzu informaciju
strankama, preglednu pismohranu, a u budućnosti većim dijelom digitaliziranu.
Kako bi pismohrana bila dostupna korisnicima,
podaci o registraturnom i arhivskom gradivu nalaze se na Web stranici Grada
Zagreba (www.zagreb.hr)-(vidi
stranice:
Uprava-Info servis-
Uredsko poslovanje-
Pismohrana
). Zahtjev se može “skinuti” i podnijeti i putem E- maila:
arhiva@zagreb.hr.
Arhivsko i registraturno gradivo mogu bez
ograničenja koristiti stvaratelji čijom je djelatnošću ono nastalo, u svrhe radi
kojih je nastalo, odnosno služilo, a iz pismohrane se predmeti izdaju na potvrdu
(revers) na način predviđen Uredbom o uredskom poslovanju i Uputstvom
za provedbu Uredbe o uredskom poslovanju.
Ovlašteniku koji je podnio zahtjev za određenom
informacijom, a koja prema članku 80. Zakona o općem upravnom postupku je
dostupna, informacija se pruža neposredno uvidom u traženu dokumentaciju ili se
na zahtjev izdaje u načelu ovjerovljena preslika dokumenta koji sadrži traženu
informaciju. Za podnošenje pismenog zahtjeva i izradu ovjerovljene preslike
naplaćuje se upravna pristojba odnosno stranka je oslobođena plaćanja upravne
pristojbe u skladu sa Zakonom o upravnim pristojbama te bi se u
elektronskom komuniciranju trebala razmotriti mogućnost uvođenja kartica, bonova
ili nečeg sličnog za plaćanje upravne pristojbe.
Ako službenik pismohrane nije u mogućnosti dati
cjelovitu informaciju (npr. informaciju iz oblasti graditeljstva- uvid u
projektnu dokumentaciju), isti će zatražiti stručnu pomoć službenika nadležnog
ureda koji će sa stručne strane ovlašteniku dati potrebnu informaciju (ovo je
prednost u odnosu na državne arhive!). Praksa pokazuje da se u više od polovine
ovlaštenika radi o neukim strankama kojima je potrebno pružiti pomoć u
ostvarivanju njihovih zakonskih i drugih prava.
Radi što dostupnije informacije, na Web stranici
Grada Zagreba, u dijelu “građani online”, u toku je izrada internet
aplikacije koja bi ovlaštenicima omogućila uvid u status rješenosti predmeta
odnosno uvid u sve akte njihovog podneska na način da bi pristup bio omogućen
preko PIN- a i klasifikacijske oznake zahtjeva, a koji se dobiju prilikom
predaje zahtjeva ( vidi građani online primjer:
matice@web ,
birači@web ). Ujedno se razmatra mogućnost da
se u aplikaciji omogući uvid i pretraživanje registara registraturnog i
arhivskog gradiva.
Komunikacija s Državnim arhivom u Zagrebu je vrlo
dobra, u planu je instaliranje opreme u čitaonici Arhiva, koja bi omogućila
obostrano korištenje baza podataka, a ovlaštenicima brži pristup traženim
informacijama. Ujedno smatramo da je Zagrebačko i Hrvatsko arhivističko društvo
mjesto gdje bi trebalo doći do razmjene iskustava o primjeni i nedorečenosti
zakonskih propisa koji reguliraju pravo na pristup informacijama. |