Heraldika je pomoćna povijesna znanost o grbovima.

Prve grbove donijeli su na svojim štitovima ratnici koji su se vratili iz I. križarskog rata (1099.)

Slaveni su riječ grb primili od njemačke riječi Erbe (nasljedstvo).

Do početka 13. stoljeća grb se sastojao samo od štita. Tek od druge polovine 13. stoljeća nad grb se postavlja kaciga s nakitom iz koje viri kratki plašt. Time je grb dobio svoje osnovne elemente: štit, kacigu, nakit i plašt.

Štit ima svoju »geografsku podjelu», mogli bismo je prikazati ovako:

A B C

D E F

G H I

A je desni gornji kut, B je glava, E, je srce, H je podnožje, I je lijevi donji kut štita. ADG je desna strana, BEH stup, a CFI lijeva strana štita.

Ako je u glavnom štitu manji štit, on je položen u sredini i naziva se «štitić» ili «srce štita».

U grbovima je u osnovi bila dopuštena upotreba samo četiriju boja (crvene, plave, crne, zelene) i dviju kovina (zlato i srebro).

Grbovnica (armal) je vrsta isprave kojom vladar dodjeljuje plemićki naslov i pripadajući grb. Od ostalih isprava razlikuje se po slici grba u svojem gornjem lijevom kutu.