Zagrebačko arhivističko društvo /Societas archivistica Zagrabiensis/

Opatička 29, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel-fax 385 1 4851 374, MB 3245918, žiro - račun: 2503007 - 1100014719
 e-mail: zad@daz.hr

OSNIVAČKA SKUPŠTINA HRD "PAVAO RITTER VITEZOVIĆ"

 održala se u srijedu 15. lipnja 2005. godine u 18.00 sati
 u dvorani Hrvatske matice iseljenika,
 Trg Stjepana Radića 3, Zagreb

---   Pozdravna riječ Inicijativnog odbora   ---

"U zahvalu precima -  na dar mladima"

Negdje kao dio obiteljske kulture i tradicije, a negdje makar kao inzraz materijalnog interesa (nasljeđivanje imetka), slika obiteljskog rodoslova  počinje osvajati sve više prostora i u našim sredinama.

«A kako to izgleda u razvijenijem svijetu?  U to će se uvjeriti svatko tko malo izviri kroz prozore (windows) i prosurfa mrežom interneta, sve do najveće baze  genealoških informacija na svijetu, one u Salt Lake Cityju», čulo se prošlog tjedna u Zagrebu, na osnivačkoj skupštini Hrvatskog rodoslovnog društva «Pavao Ritter Vitezović».

Društvo je utemeljeno sa željom da omogući znatne prednosti u razmjeni informacija potrebnih istraživaču rodoslova. O razini započetog dogovora  kazuje sudjelovanje u radu Skupštine akademika Petra Šimunovića i akademika Petra Strčića, izabranog za predsjednika Društva, dr. Josipa Kolanovića, dr. Ive Mažurana i drugih uglednih poslenika s područja povijesnih znanosti, posebno arhivistike - tog rudnika informacija za istraživanje genealogija.

Osnivačkoj skupštini donio je pozdrav i dar Slovenskog rodoslovnog društva  njegov predsjednik Peter Hawlina, a pozdrav je stigao i iz Centra za historijske studije Talijanske unije u Rovinju. Slovenski gost podsjetio je na uzajamnu upućenost rodoslovaca  na suradnju evocirajući povijesne veze Vitezovića, preteče ilirskog pokreta čije ime Društvo nosi, s polihistorom Valvazorom, ocem slovenske historiografije.

Zamisao o pokretanju Hrvatskog rodoslovnog društva potekla je među amaterima, korisnicima  rodoslovne građe u državnim arhivima Zagreba. Njihovo zanimanje počinjalo bi razumljivom željom da istraže vlastito rodoslovno stablo, a  kako i tu svako novo saznanje  izaziva nova pitanja, rasla je glad za novim informacijama. Takvo samoučko prikupljanje podataka često je dovodilo do neracionalnog trošenja vremena, do kretanja putem pokušaja i pogrešaka.

Da bi proširio  krug budućih članova Hrvatskog rodoslovnog društva, njegov Inicijativni odbor potaknuo je osnivanje Radionice «Za vašim korijenima» na Sveučilištu za treću životnu dob (Pučko otvoreno učilište u Ulici grada Vukovara), koja i narednog rujna nastavlja s radom. Polaznici dviju generacija te Radionice priredili su pred dvoranom u kojoj je održana Osnivačka skupština vrlo zanimljivu izložbu svojih radova u postavu akademske slikarice-grafičarke Kristine Jeić. Među njima su  zapažena  rodoslovna stabla  ličkih Oreškovića, bunjevačkih Vidakovića, žumberačkih Heraka, zatim  slavonskih Klobučara pa dalmatinskih Bogašinovića i Nardinija...

Dodatni poticaj osnivanju Društva  dalo je i zanimanje hrvatske dijaspore za svoje korijene u Starom kraju. Potomci naših iseljenika u trećoj-četvrtoj generaciji, koji su već stekli svoje mjesto u novoj sredini, počinju se ozbiljnije propitivati  za svoje podrijetlo.  Možda je ovdje zanimljivo podsjetiti kako je argentinski genealog  koji je istraživao rodoslov Dijega Maradone (za njega se otimaju Španjolci i Talijani) pronašao njegovog pradjeda u Hrvatu, doseljeniku iz Primorja. Istraživanje svećenika dr. Ivana Šporčića  pokazalo je da se radi o Mati Karioliću, rođenom u Praputnjaku iznad Rijeke 1847.godine. Slične, pa i starije rodoslovne podatke dala bi vjerojatno genealoška istraživanja  o brojnim uglednim osobama Novog svijeta iz redova poslovnih ljudi, političara i umjetnika  s našim korijenima. Nije slučajno upravo Hrvatska matica iseljenika ukazala gostoprimstvo osnivačkoj skupštini Hrvatskog rodoslovnog društva.

HRD «Vitezović» želi programom djelovanja povezivati ljude od struke s amaterima - putem stručnih predavanja i tribina, «burze informacija»  koja bi pokazala koja područja i teme koga zanimaju, tko na čemu radi ( predmet istraživanja svatko sebi određuje sam). Danas ozbiljnija genealoška istraživanja  sve teže uspijevaju bez  kompjutera, pa će Društvo nastojati i na informatičkoj edukaciji članova. Na Skupštini je izražena želja  da se pokrene Društvena web stranica i forum, pa i bilten i druge publikacije - ukratko sve ono  što udružuje polet i znanje, zamisli i istraživačka iskustva, pa i rodoslovne podatke.

Skupština HRD «Vitezović» obvezala je Upravni odbor  da nakon ljetnog odmora pripremi tematski skup koji bi artikulirao program rada Društva. «Bit ćemo zahvalni svima koji  nam prijedlozima i sugestijama žele pomoći u konkretnom  oblikovanju programa  i pokažu spremnost da na bilo koji način sudjeluju u njegovom ostvarivanju», rečeno je u zaključku Skupštine. (

Najduži pljesak popratio je izlaganje najmlađe sudionice Skupštine, prof. Mateje Brstilo koja je opisala svoj rad sa školskom djecom u Hrvatskom povijesnom muzeju na poticanju zanimanja za njihove obiteljske rodoslove. Taj pljesak sadržao je poruku i orijentaciju: na mlađima svijet ostaje.

Poštanski ormarić Društva je na adresi: 10000 Zagreb, Ul. Cvijete Zuzorić 53.)
Za Inicijativni odbor: Mladen Paver, HR-10000 Zagreb, Ul. Cvijete Zuzorić 53, tel 611 8393

mladen.paver@zg.htnet.hr