Zagrebačko arhivističko društvo /Societas archivistica Zagrabiensis/

Opatička 29, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel-fax 385 1 4851 374, MB 3245918, žiro - račun: 2503007 - 1100014719
 e-mail: zad@daz.hr


home

statut

tijela

stručni skup

ArhOL

obavijesti

web-tražilica

 

Osnivačka skupština Hrvatskog rodoslovnog društva

 

 

 

kutić za rodoslovce:

Prijevod iz knjige Janez Toplišek:

RODOSLOVJE… VEČ KOT LJUBITELJSTVO

Kako izdelati rodovnik - Priporočila za rodoslovno delo

( Ljubljana, 2004.)

 

Rodoslovni računalni (kompjuterski) programi

JE LI RAČUNALO U RODOSLOVLJU UOPĆE  POTREBNO?

 

Računalo neće moći nikad samo tražiti stare rodoslovne podatke umjesto nas

Bez računalske opreme, posebnih rodoslovnih programa i poznavanja interneta ne može se zamisliti uspješan rodoslovni rad. Zato za rodoslovce koji ne znaju raditi s kompjuterom početak nije lagan. Ali u krugu Slovenskog rodoslovnog društva se pokazalo da su upravo ti rodoslovci ( obično stariji) prihvatili kompjuter kao svoj alat. Uz pomoć mlađih članova obitelji (koji ujedno s njima stupaju u svijet rodoslovlja) i već iskusnih rodoslovaca uspješno istražuju svoj rod. Čak ni nedostatak poznavanja engleskog jezika  više nije zaprijeka, jer su rodoslovni programi prevedeni na slovenski jezik.

          

Prednosti rodoslovnog rada  s računalom su očite, jer rodoslovac može:

- čuvati  i sređivati ogromne količine podataka, koje može bilo kada ispravljati, spremati, brisati, dodavati ( što je u radu bez računala nemoguće)

- koristiti unaprijed programirane prikaze rodovnika, pa se zato ne mora baviti crtanjem "stabala" (obiteljskih)

- s lakoćom izrađivati željene izvještaje, analize, statistike

- voditi jednu ili više paralelnih zbirki podataka

- dio zbirke izdvojiti; jednostavno razmjenjivati podatke s drugim rodoslovcima

- podatke zajedno s napomenama i dodatnim porukama ispisati u obliku izvještaja, obiteljske kronike

- svaku osobu, čak i u vrlo opsežnoj zbirci ( pa i u onoj s više desetaka tisuća osoba) odmah naći

- usput voditi i evidenciju o izvorima, iz kojih je crpio podatke

- postići po pravilu veću pouzdanost, preciznost podataka

- koristiti mnogo rodoslovnih podataka  koji se pojavljuju u računalnom obliku, te pri tom surađivati s drugim rodoslovcima

- tražiti podatke po internetu, biti u kontaktu s drugim rodoslovcima, objavljivati podatke po internetu

- uz uobičajeno osobno računalo (PC) koristiti i prenosnik (laptop) za rad u arhivu, na terenu, za prikazivanje podataka i td.

 

U rodoslovlju kompjuter ima ulogu  sličnu onoj u povijesnim znanostima uopće. "Kao analitičar i pisac povijesti, čovjek neće nikada  dobiti konkurenciju. Granica među djelatnostima koje izgledaju da se mogu formalizirati,  pa ih zato prepuštamo (odnosno, morali bismo prepustiti) računalu - i onima, koje zadržava (odnosno, morao bi zadržati) čovjek, sve se više pomiču  na stranu računala. Ipak, kao i  kod operiranja s beskonačnostima, i ovdje nekad naletimo na graničnu vrijednost. Kada će se to dogoditi, danas se još ne može reći." (Härtel, 1995:63).

 

Časopisi za kompjutersko rodoslovlje

Za rodoslovni rad s računalom i s internetom izlaze specijalizirani časopisi, na pr. njemački Computergenealogie i američki Genealogical Computing ( više o tome u poglavlju Literatura o rodoslovlju). Ali i opća rodoslovna glasila, kao na pr.slovenska DREVESA, objavljuju stalne rubrike o računalu i internetu u rodoslovlju. Upute ovog poglavlja i onog o uporabi interneta prepliću se kroz cijelu knjigu. Posebna poglavlja su oblikovana radi veće preglednosti. Grafički prikazi i analize, koje se mogu izraditi pomoću kompjuterskih programa, obrađeni su u poglavlju Rodoslovni  prikazi i analize.

 

Minimalna oprema i osnovni pojmovi

Za prosječan rodoslovni rad  prikladan je svaki  današnji kompjuter. Glede opreme, rodoslovni programi nisu posebno zahtjevni.  Tako na primjer program BK5 (Brother's Keeper 5.2) , koji se u Sloveniji koristi najčešće, djeluje i na "najslabijem" mogućem PC-u. S novijim verzijama programa to se u nekoliko mijenja jer su zahtjevi glede brzine i radne memorije već nešto veće. Pri kupnji novog osobnog računala dobro je uzeti u obzir  mišljenje  nekog rodoslovca koji poznaje minimalne tehničke zahtjeve  rodoslovnih programa.

Takvi su na primjer zahtjevi kod dvaju poznatih programa:

*Brother's Keeper 6.0  zahtijeva u najmanju ruku  procesor Pentium i barem 16 MB RAM-a, 15 MB prostora na hard disku te operacijski sustav Windows 95 ili viši.

*Najprodavaniji  program u SAD Family Tree Maker 11 treba najmanje166 MHz Pentium (preporučuju 300 MHz), MS Windows  98/ME/XP Home  Edition, 32 MB RAM  (64 MB se preporučuje), 150 MB prostora na  hard disku, CD čitač 2x ili brži.

Opisani zahtjevi rodoslovnih programa  razmjerno su niski, pa im udovoljava svaki PC. Preporučuje se što veća brzina procesora i što veća radna memorija (RAM).

 

Za zahtjevniji rodoslovni rad prikladni su sljedeći uređaji:

*PC: što brži procesor; na hard disku ima dovoljno prostora zapravo na svakom današnjem kompjuteru;  monitor barem 15"preporučljivo je imati  256 MB RAM ( za održavanje podataka u opsežnoj tekstualnoj tabeli);

*CD RW jedinica za čitanje ili upisivanje podataka  na CD ( za instaliranje programa, za čitanje zbirke podataka, za prijenos i sigurno kopiranje podataka);

*Priključak na vanjsku USB memoriju, s kojim se može jednostavno prenositi velike količine podataka;

*Stolni kolor skener A-4;

*Laserski printer ( najbolji bi bio  onaj za štampanje formata A3, ali je na žalost još preskup); za neke rodovnike na beskrajnom papiru  najbolje je koristiti kvalitetan laserski printer;

*Što brži modem i dobra povezanost s internetom;

*Opći kompjuterski programi  za uređenje tekstova i tabela ( na pr. Word, Excel); za uređivanje skeniranih ili drugih digitalnih fotografija, odnosno grafika (za izrezivanje oblika i veličine slika, za pretvorbu  među grafičkim formatima, za manje korekture i posebne efekte…);

 

Koji je rodoslovni program najbolji?

Kao što se ne može odgovoriti na pitanje koji je automobil najbolji, tako ni na pitanje postavljeno u ovom naslovu nema pravog odgovora.  Za rodoslovca je najbolji onaj program na kojeg je naučen i  koji odgovara svim njegovim potrebama. Bude li program poželio mijenjati,  već će znati zašto mu je promjena potrebna i što traži.

Savjet treba tek rodoslovac početnik, koji još nema rodoslovnog programa.

Većina stručnih članaka na tu temu  uostalom savjetuje  neka si rodoslovac sastavi popis potreba, ali taj savjet nije previše upotrebljiv. Početnik svoje stvarne potrebe za rodoslovnim programom i ne zna dovoljno dobro opisati. To će moći tek iskusniji rodoslovac. Za slovenske rodoslovce postavili bismo polazni zahtjev  da program mora pri unosu podataka  i pri ispisivanju  bez poteškoća primati slova s dijakritičnim znakovima (č,š,ž) i da ga je moguće prevesti. To znači da svi meniji i programske poruke  djeluju na slovenskom. I ispisi na papir moraju biti na slovenskom (mnogi Slovenci, na primjer, ne znaju da engleska riječ "born"  na našem znači "rođen"). Rodovnici s engleskim komentarima djeluju strano, odbijajući. Djelovati mora i evropski (naš) oblik datuma. To je tek nekoliko lokalnih želja.

Rodoslovac početnik  mora se glede programa raspitati kod što većeg broja iskusnijih rodoslovaca. Takve sugovornike najlakše će naći u rodoslovnom društvu. Njihove odgovore može usporediti s već objavljenim prikazima u glasilu DREVESA.

 

Usporedni testovi za programe

Većina rodoslovnih programa ima približno jednake osnovne funkcije, različit je možda tek njihov broj (na primjer niz mogućih grafičkih prikaza) i način izvedbe.

Treba potražiti usporedne testove koje objavljuju rodoslovne revije, osobito na internetu, na pr.:

http://www.mumford.ca/repordcart/index.htm

( kvalitetno i potanko; tu je i opsežan popis mjerila za ocjenjivanje programa);

http://www.genealogy-software-rewiew.com

 (manje opsežno i manje precizno)

 

Mjerila za izbor programa

Nije preporučljivo povjerovati samo jednom usporednom testu, jer su neki navijački. Odlučiti se treba tek kad odvagnete:

*Cijena programa nije najvažnija, jer su programi razmjerno jeftini;

*Ako program ne obuhvaća nešto vrlo važno, treba ga izdvojiti;

*Nijedan rodoslovni program nije u svemu najbolji, zato treba povremeno razmotriti što programu nedostaje  ili što nije dovoljno dobro. Postoje na pr. ograničenja  u pogledu dužine prezimena, napomena; ili program dopušta unos tek dijela datuma (na pr. samo obljetnica) i sl.

*Ako grafički  rodovnički prikazi izgledaju vrlo važni, može se usporedno koristiti još i program koji je bogatiji na tom području (to mjerilo se odnosi još za neku funkciju kao na pr. za mogućnost objavljivanja na web stranici, odnosno pretvorbe u hipertekst); za usporednu uporabu odlučuju se osobito najzahtjevniji rodoslovci, dok početnik može na to još pričekati, dok ne bude stekao iskustva;

*Program koji se najbolje prodaje ne mora biti i najbolji; u najuži izbor treba po pravilu uključiti  programe koje koristi  najviše rodoslovaca, te one koji su u usporednim testovima rangirani najviše;

U Sloveniji je najrašireniji program BK 5.2 (Brother's Keeper) ali tu varijantu treba postupno napuštati, jer je autor dalje ne razvija  pa već zaostaje za suvremenom kompjuterskom opremom. Program je vrlo  jednostavan i razmjerno moćan. Podesan je osobito starijima, koji rodoslovlje tek upoznavaju. Varijanta 6 istog programa  se među dosadašnjim korisnicima  afirmira nešto sporije. Oba su programa prevedena na engleski. Program BK koristi u Njemačkoj oko 10 posto rodoslovaca. Na tamošnjem tržištu vode programi  koji su prevedeni na domaći jezik, a većinu njih razvili su u Njemačkoj.

Više o programu Brother's Keeper, uključujući i veze radi nabavke programa i prijevoda, nalazi se na naslovu: http://www2.arnes.si/~rzjtopl/rod/bk/bk.htm

 

U SAD se najviše prodaje program Family Tree Maker koji je, prema usporednim testovima, također solidan. Prodaje se tako dobro da na upućeno pitanje bi li ga preveli na slovenski - nisu ni odgovorili. Drugi, više ocijenjeni programi su još:  The Master Genealogist (mogući prijevod), Legacy, Ultimate Family Tree, Genbox, Roots, PAF (Personal Ancestral File),te još neki. Svi su američki. Svi su ti programi  općenito rodoslovni, ali postoje i takvi  koji su se više usmjerili na određenu stranu obrade podataka, kao na pr GeneWeb (besplatan, francuski, djeluje i na slovenskom) koji dobro prikazuje srodničke veze, najkraću vezu između dviju osoba, omogućuje izlučivanje dvojnih unosa, prikazuje aktivnu "srodstvenu" povezanost  osoba kao što su na pr. samo kumovi ( u drugim su programima  te osobe opisane samo u napomenama uz dogođaj), ukratko program koji dobro analizira velike zbirke. Preporučljiv je kao usporedan program za posebne zahtjeve.

 

Pomoćni rodoslovni programi

Pomoćni programi mogu obaviti neki poseban "rodoslovni" zadatak. Mogu biti dodatak osnovnom programu  ili djelovati neovisno o bilo kojem drugom rodoslovnom programu. Nekoliko primjera važnijih grupa programa:

programi za pretvaranje podataka u  hipertekstualni oblik za objavu na  web stranici (GedToHtml, The Dynamic Family Tree); detaljnije o tome u poglavlju Rodoslovlje na internetu;

kalendarski programi (preračunavanje datuma, različiti kalendari, pretvorba rimskih brojeva); više o tome u poglavlju Dodirne znanosti - Kronologija;

servisni programi  za preuređenje  postojećih zbirki ( promjene datumskih oblika odnosno njihova zamjena, promjena velikih slova u mala, usporedba dviju zbirki, pretvorba grafičkih formata…)

programi za grafičke i druge analize rodoslovnih zbirki. Najpoznatiji slovenski program te vrste je Pajek, razvijen na Fakultetu za matematiku i fiziku u Ljubljani (na žalost djeluje samo na engleskom, a za prosječnog rodoslovca je nešto previše zahtjevan).

 

Izmjena rodoslovnih podataka

Gedcom

Rodoslovni programi čuvaju podatke u vlastitom obliku, koji po pravilu nije izravno prenosiv  u neki drugi rodoslovni program. Rješenje tog poroblema je standardiziran  oblik prijenosa podataka; zove se GEDCOM ( GEnealogical Data COMmunication). Svaki rodoslovni program omogućuje "izvoz" i učitavanje podataka u tom obliku. Datoteka Gedcom  ima jednostavnu tekstualnu građevinu koju se može pregledavati  i s uređivačem teksta.

Prije nego što rodoslovac podatke "izveze" u Gedcom, može odlučiti o nekim nastavcima, odnosno filterima za podatke (tako, na primjer, može isključiti još žive osobe). Pri prijenosu, osnovni podaci o osobama redovno nisu u opasnosti, ali može doći do gubitka podataka koji su u takvom programu upisani u neuobičajenom obliku ili u velikom opsegu.  Zna se desiti  da prijemni program neke podatke zapiše  na pogriješno mjesto. Zato u načelu vrijedi pravilo  da prijenos podataka putem Gedcom-a znači određene gubitke za primatelja. Rješenja se traže u smjeru  da bi se standard zapisa Gedcom  proširi tako da gubici postanu što manji. Gedcom je, na primjer, efikasan  pri prijenosu golih osnovnih osobnih podataka  u programe, koji zatim izrade rodovnik na web stranici ili neki drugi grafički prikaz.  To je izlaz za nuždu ako treba u zbirku uključiti veliki broj  novih osoba, a ručno prepisivanje oduzelo bi suviše vremena. Preporučljivo je da da rodoslovac prije "uvoza" podataka izradi sigurnu kopiju svojih osnovnih podataka.

Za druge rizike  pri prijenosu podataka nije kriv Gedcom nego sam rodoslovac koji koji zapisuje nedosljedno ili pogriješno. Naime, svaki rodoslovac prije ili kasnije razmjenjuje  dio svojih podataka s nekim drugim.Pri tome možedoći do preplitanja  raznih načina pisanja podataka ( velika/mala slova, oblici datuma, način pisanja nepotpunih ili približnih podataka, zamjena imena i prezimena i td.). Zato je za rodoslovca početnika nužno što prije upoznati standarde i preporuke o jedinstvenom načinu zapisivanja podataka. Više o tome također u poglavlju Preporuke za rad.

 

Internetske  zbirke GEDCOM

Zbog univerzalnog oblika i malog opsega su datoteke u zapisu Gedcom podesne i za  posebne internetske zbirke GEDCOM. Primjeri su takvih zbirki:

GenServ (http://www.genserv.com )

GENDEX( http://www.gendex.com/gendex )

 Najbrojniju zbirku datoteka Gedcom u Sloveniji objavljuje Vladimir Bagatelj:

http://vlado.fmf.uni-lj.si/pub/networks/pakej/data/geds.htm

 

Za pregled nekih stranih zbirki potrebno je plaćati.

 

Osiguranje rodoslovnih podataka

Sigurne kopije podataka

Požar,  poplava ili provalnik mogu uništiti dugotrajan rad, koji je rodoslovac namijenio kao baštinu slijedećim generacijama. Rodoslovna istraživanja su međugeneracijski projekt, pa zato treba kompjuterske podatke i izvornu dokumentaciju dobro osigurati. Najbolje je dvije kopije podataka čuvati kod rođaka na dva razna mjesta. Mogućnost da isti podaci propadnu na tri razna mjesta je zanemarljiva.

U sve rodoslovne programe ugrađena je neka mogućnost  za sigurnosno kopiranje podataka. Neki to obavljaju čak automatski pri izlasku iz programa.  Kopija podataka na istom disku, kao što su osnovni podaci, svakako je samo dvojnik koji nije dovoljno siguran. Nakon svakog unosa podataka treba izraditi sigurnosnu kopiju na disketi (sažeta datoteka), na USB disku ( samo za privremenu, kratkotrajnu pohranu) ili na CD ROM-u.  Autor izrađuje kopiju na tri diskete;  u deset godina dogodilo se samo jednom da su se istodobno pokvarile čak dvije sigurnosne diskete. Povremeno treba izraditi i kopiju na CD ROM-u.

 

 

Literatura - izvori

*Upotreba računala u medievistici, R.Hartel, Zgodovinski časopis 1995, 45

*Prijenos arhivskog gradiva na suvremene medije,P.Hawlina (serija članaka u svim dosadašnjim brojevima glasila DREVESA)

*Grundlagen des Computereinsatzes in der Familienforschung, H.Timm

http://www.genealogienetz.de/cg/beitraege/b_text5.html

*Program  GeneWeb 4.09©, N.Novaković, Drevesa 2003/1,27

*Još o programu GeneWeb, P.Hawlina, Drevesa 2003/1,29

*Tiskanje slika, pripremljenih s programom Pajek, V.Batagelj, Drevesa 2001/4,31

*Gerüchte rund um Gedcom, J.Daub.Computergenealogie 2003/1,25

*The GEDCOM standard Release 5.5:

http://homepages.rootsweb.com/~pmcbride/gedcom/55gctoc.htm

*GEDCOM http://www.cyndislist.com/gedcom.htm (kratak opis, povezivanja na internetu, savjeti…)

Vidi i poglavlje Literatura o rodoslovlju - stvarno kazalo DREVESA (lozinke Brother's Keeper, softver, računalo).

 

 

RODOSLOVLJE PO INTERNETU

Ako još niste posve uvjereni…

Razumijevanje internetskih prednosti

U tekstu ove knjige nalaze se brojne internetske adrese koje potvrđuju  da je internet značajno pomagalo za rodoslovca. U ovom su poglavlju  prikazani  važni načini rada  na internetu i najčešće skupine podataka, koje rodoslovci  razmjenjuju putem interneta. Svjetski internet je neizmjeran izvor rodoslovnih podataka. Na njemu rodoslovac može objavljivati svoja istraživanja  i tražiti genealošku literaturu. Elektronska pošta i  internetski forumi pružaju mogućnost za razmjenu podataka i slanje upita. Putem interneta mogu i udaljeni rodoslovci sudjelovati u radu svog društva.

U brojnim  poglavljima o rodoslovnim izvorima (matične knjige, groblja, imenici, iseljenici, mormoni…) su kod svakog  od njih posebno navedene web adrese koje vode do pojedine vrsti izvora.

 

Traženje podataka po internetu

Samoposluga

Podaci s interneta su većinom besplatni. Ako uz podatak nije navedeno neko ograničenje, načelno ga je dozvoljeno upotrijebiti.  Nađene podatke treba koristiti  u skladu s namjenom njihovog objavljivanja, ako je takva namjena vidljiva. Eventualna strana autorska prava treba poštivati bez obzira na to  je li u vezi s time nešto navedeno  ili nije. Ako netko krši pravila o sigurnosti osobnih podataka, to ne znači da se za njim povesti može još i netko drugi. Isto vrijedi za poštivanje osobnih prava (dobro ime, nedozvoljena upotreba posebnih riječi, objavljivanje tuđe fotografije i sl.)   Ako je podatak objavljen na internetu, to još ne znači  da se smije koristiti u profitne namjene.

 

Opće traženje

Google

Odlična opća tražilica  je Google ( http:// google.com ). Sličan mu je slovenski Najdi si ( http://www.najdi.si ).  Tražilicu  Google  svakako nije teško koristiti, ali neke pojedinosti svakako treba znati. Ako se u tražilicu  upiše više riječi, program će posumnjati da su riječi povezane s IN. Pri traženju nekog niza  u navodnicima, na pr. "ime, prezime", tražilica  će naći samo niz u istom slijedu, ali ne i suprotno tj.  prezime, ime.

  

Primjeri koji slijede pokazat će kako je važna tehnika pretraživanja:

 

                          Traženi pojam (prezime)                      Broj  dobitaka

 

                                Toplišek                                                294

                                Toplisek                                                274

                                Toplis                                                 5.640

                                Janez Toplisek

                                ( isto kao i Toplisek Janez)              278

                                "Janez Toplisek"                                133

                                "Toplisek Janez"                                  30

 

 

Svejedno je  da li upotrebljavate velika ili mala slova.

Najosnovnije upute za rad  s tražilicom  su na adresi http://groups.google.com/help/basics.html  Na lijevoj su strani dodatni meniji: Advanced search, Interpret Results i Customize.

 

Unutar tražilice  Google može se pretraživati po specijaliziranim imenicima; o tome više na adresi  http://www.google.com/dirhelp-html

Poseban imenik za rodoslovlje  je na adresi http://directory.google.com/Top/Society/Genealogy

Traženje unutar tog imenika skraćuje pretragu i povećava broj pravih dobitaka. I autorica knjige "Goli u internetskom prostoru" objavljuje imenik za traženje skupina poataka; mnogi su među njima izravno rodoslovni: www.technosearch.com/naked/Section_III/genealogical_records.htm

 

Oblikovanje traženoga pojma

Ako rodoslovac u tražilicu upiše opći rodoslovni pojam, po pravilu će dobiti više podataka koje može pregledati. Za neka važna traženja su  dobici ovakvi:

 

Genealogical sources        13500       genealogical source  3000         "Genealogy source"         51

"genealogy sources"               43        genealogy sources    2750         genealogie  quellen    24100

  genealogische quellen       1150      rodoslovni viri              89

 

Broj dobitaka (dobitak = dobijena informacija) dakle ovisi o tome kako je traženi pojam oblikovan, i o znanju  stranog jezika ( na slovenskom je još uvijek razmjerno malo objavljenoga o rodoslovlju).

 

Traženje prezimena, naslova

Prezimena na internetu

Jedno od prvih pitanja rodoslovca početnika glasi: gdje se u svijetu  i u kakvoj povezanosti  pojavljuje (moje) prezime ?  On mora uzeti u obzir i  eventualne različite, pa čak i strane načine pisanja  ili nadimke ( Marija - Mica, Robert - Bob i sl.)

Uz nekog poznatog srodnika naći će još mnogo drugih osoba  s istim ili vrlo sličnim prezimenom. U dobitku je vidljiva web adresa na kojoj je nađeno prezime, a tamo je često i elektronska adresa ili kakav drugi podatak  s kojim je moguće slijediti osobu nekada čak i poštanska adresa i telefon).  U poglavlju Imenici (Adresari) obrađeni su i imenici; među kojima je osobito  koristan  internetski telefonski imenik.

  

Adoption / Reunion Registries

Za osobe koje su se izgubile u nekoj velikoj državi ili u svijetu, postoje posebna humanitarna zbirališta na internetu kao što je na pr. http://www.isrr.net  To su po pravilu pasivne zbirke jer  same ne traže osobe, a ako se već odluče na traženje onda njihovo propitivanje treba plaćati. U SAD tu vrst potražnih mjesta nazivaju Adoption/Reunion Registries. Navedeni  izraz pokazuje da se često radi o  usvojenicima koji tragaju za svojim biološkim roditeljima ili jednostavno o ljudima koji žele  naći članove svojih obitelji, odnosno rođake.  Još nekoliko takvih adresa:

www.adoptionregistry.net

www.atonetwork.org/Registry.htm  (Free International Adoption Registry);

http://sibsearch.8m.com (Searching for Siblings Registry);

www.seeklost.com   (The Seekers of the Lost International Free Adoption and Missing Persons)

 

Rodoslovni atlasi

Rješenja slična onima  kakva pruža analiza telefonskog imenika daju i Atlasi prezimena (rodoslovni atlasi), koji su za neke države već izrađeni. Prikazuju raspored pojedinog prezimena u državi. Kad je u program GenMap UK unesen popis stanovništva  iz godine 1881.  za Englesku, Wales i Škotsku, ustanovljeno je da neka prezimena imaju porijeklo na užem području, dok su druga nastala neovisno  na raznim područjima. Program može pokazati  raspored svih stvarnih slučajeva prezimena  ili njihov udio  na 100.000 stanovnika - što je korisno prije svega za državu s velikom naseljenošću. Web adresa za program GenMap je u popisu literature. 

(Napomena: Podlogu za Atlas prezimena  Republike Hrvatske  pruža  Leksik prezimena  SR Hrvatske,  djelo Instituta za jezik JAZU - urednici  dr. Valentin Putanec i dr. Petar Šimunović,  izd. Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1976.)

 

U usporedbi s telefonskim imenikom, genealoški atlas je znatno precizniji. Telefonski imenik prikazuje samo dio stanovništva. No kako broj telefonskih pretplatnika stalno raste, i sadržaj imenika bit će  za nekoliko desetljeća sličan rodoslovnom atlasu.

Institut za germanistiku Sveučilišta u Freiburgu je na temelju podataka  iz telefonskog imenika izradio kompjuterski atlas prezimena Njemačke. Prezimena su prostorno raspoređena  prema poštanskim brojevima. Slični besplatni internetski atlasi izrađeni su i za druge države:

SAD - U.S. Surname Distribution:  http://hamrick.com/names

Gens:  http://www.gens-us.net

Francuska - La France de vvotre Nom de Famille: http://geopatronyme.com

Italija - L'Italia dei cognomi: http://www.gens.labo.net/en/cognomi

U Sloveniji je nedavno objavljena zamisao  o "geokodiranim imenima  i prezimenima", ali je ideja ostala neostvarena.

 

 

Literatura - izvori

Surname Atlas,L. Berry, Australija: Ancestor, ožujak 2004, 8.

Computergeschtützte verbreitungskarten von Familiennamen, K. i R. Kunze, Computergenealogie 2002/1,6

* O rodoslovnom atlasu GenMap UK: http://www.archersoftware.co.uk/genmap01.htm.

Geokodirana imena in priimki, N. Schlamberger, Drevesa 1995/11,40

                     

 

Traženje mjesta

Za prezimena je vjerojatno najtraženiji rodoslovni sadržaj  podatak o mjestu. Rodoslovca o nekom kraju zanima: opća povijest, adrese arhiva, muzeja, knjižnica. Možda traži mjesta koja bi mogla biti povezna s nastankom prezimena i td.I manja mjesta već imaju svoje web stranice na kojima su željene informacije, ili barem adresa na koju se može poslati e-pošta.

           

Zemljovidi i podaci o mjestima

Slovenske mjesne izvore najbolje je tražiti putem sustava knjižnica Cobiss (pod  ključnu riječ upisuje se ime mjesta). Na  internetu se može naći prave zemljovide i zbirke podataka o mjestima, kao na pr.: 

Mapquest: http://www.mapquest.com

Mapblast: http://www.mapblast.com

Expedia Maps: http://www.maps.expedia.com

GOV - das genealogische Ortverzeichnis: http://www.gov.genealogy.net

Global Gazetteer: http:// www.calle.com/world/index.html

Shtetl Seeker: http://www.jewishgen.org/ShtetlSeeker

 

Zbirke rodoslovnih podataka

Adrese nekih poznatih zbirki podataka, odnosno mjesta za  rodoslovno traženje  prezimena (te podatke djelimično treba plaćati)  jesu:

Iseljenici u SAD: www.ellisisland.org

Family Search: www.familysearch.org

Ancestry: www.ancestry.com 

Rootsweb: www.rootsweb.com

Genealogy: www.genealogy.com

Kindredkonnections: www.mytrees.com

Geneanet: www.geneanet.org

Gedbas: http://gedbas.genealogy.net

FoKo: http://foko.genealogy.net

Vorfahrensuche: http://www.vorfahrensuche.de

Ahnenforschung: http://ahnenforschung.net

GENDEX: http://www.gendex.com/gendex

 

 

Rodoslovni portali, imenici, kazala

Dva slovenska rodoslovna portala

To su opća rodoslovna internetska  mjesta, kojima je osnovna namjena  ponuditi osim sadržaja i što više linkova na druga specijalizirana internetska mjesta.

U Sloveniji su najstariji i najopširniji rodoslovni portali:

http://www2.arnes.si/~rzjtopl/rod/rod.htm  - Slovensko rodoslovje  (na slovenskom jeziku): o Slovenskom rodoslovnom društvu, o glasilu Drevesa, o izvorima rodoslovnih podataka, o metodama i pomagalima za rodoslovni rad, zbirke rodovnika,o slovenskim rodoslovcimapo svijetu, razne druge korisne veze;

http://genealogy.ijp.si/  - Genealogy and Heraldry in Slovenia (na engleskom): izvrsna  zbirka rodoslovnih raspitivanja, većinom iz inozemstva; zbirka slovenskih i  stranih linkova na  rodoslovno važne izvore, heraldika, veksikologija;

 

Nekoliko stranih rodoslovnih portala:

http://genhomepage.com/commercial.html

http://www.genealogienetz.dr/genealogy_de.html

http://www.chez.com/agi/rechrc2.htm  ( Internet Genealogical Directory)

http://feehfs.org/  (FEEFS - Federation of East European family history societies);

http://www.rootsweb.com/~jfuller/internet.html  (Genealoy resources  on the Internet - John Fuller)

http://www.genealogytoolbox.com/  (Helm's Genealogy Toolbox)

http://www.usgenweb.org  (The US GenWeb project);

www.familienkunde.de

http://www.genealogie.com/free_sources.html

http://www.worldgenweb.org/index.html  (The WorldGenWeb Project)

http://familiengeschichte.de

www.ahnenforschung.net

http://www.rootsweb.com  (RootsWeb)

http://www.familysearch.org/

http://www.cindyslist.com/  (Cyndi's List of Genealogy Sites on the Internet);

www.genealogysitefinder 

http://www.kupferdreh.de/schaefer/genl.htm  (Genealogie Links, Njemačka)

 

I na općim internetskim imenicima i portalima pojavljuje se kao posebna tema rodoslovlje. Na primjer:

Yahoo:  http://dir.yahoo.com/Arts/Humanities/History/Genealogy/

About com:  http://genealogy.about.com/hobbies/genealogy

          

 

Ljestvice rodoslovnih internetskih mjesta

Posebna vrst  rodoslovnih imenika su ljestvice internetskih rodoslovnih mjesta. To su mjesta koja automatski razvrstavaju  najtraženija internetska mjesta. Na njima su adrese trenutno najpopularnijih mjesta pa i nekih sto drugih zanimljivih rodoslovnih mjesta. Lijep primjer ljestvice je http://www.genealogy.org/  (Top Genealogy.org Member Web Sites, SAD).

 

Arhivi, muzeji i knjižnice na internetu

Većina slovenskih arhiva već ima svoju web stranicu (više o tome u poglavlju Obilazak arhiva i župa). Neki  objavljuju i vodiče po fondovima i zbirkama. Na žalost, većina vodiča po slovenskim arhivima  nakon prve objave web stranice više nisu dopunjavani. Vjerojatno će se to uskoro  poboljšati, jer u cijelom svijetu preko interneta sve više objavljuju ne samo vodiče nego i izvornu arhivsku građu.

Za rodoslovca je važno i  internetsko pretraživanje po slovenskom knjižničnom sustavu Cobiss.

 

Rodoslovci na web stranicama

Niz rodoslovnih web stranica

Ako web stranica ima namjenu zbirališta, imenika, kažiputa prema drugim mjestima, onda je ona rodoslovni portal. Rodoslovne web stranice mogu se podijeliti u više skupina.

 

Rodoslovno društvo

Često se radi o predstavljanju i djelovanju društva ili saveza rodoslovnih društava ( poglavlje Rodoslovci u Sloveniji i drugdje ). Slovensko rodoslovno društvo objavljuje putem dviju adresa i to slovenske i engleske - obje su već opisane u prethodnom poglavlju  među rodoslovnim portalima. Treba još spomenuti  i adresu Slovenskog rodoslovnog društva  koje djeluje u SAD http://www.sloveniangenealogy.org/

 

Osobne stranice predstavljaju rad pojedinih rodoslovaca. Neke su tako bogate da su već skoro portali. Na zajedničkoj web stranici mogu se povezivati  skupine, koje zanimaju zajedničke teme ( Kočevari, hugenoti, Židovi, korisnici nekog rodoslovnog programa, rodoslovci iz iste pokrajine…). Postoje i izrazito komercijalne web stranice koje nude zbirke podataka, programe, rodoslovne usluge i td. Mnoge web stranice su kombinacija prethodno navedenih.Svaka web stranica prikazuje  neki rodoslovni sadržaj i mnogo linkova na druge web stranice.

 

 

Osobno rodoslovno predstavljanje

Adrese web stranica slovenskih rodoslovaca sabrane su na adresi:

 http://www2.arnes.si/~rzjtopl/rod/zbirka/zbirka.htm

 

Kružok (web ring)

Dio slovenskih rodoslovaca iz inozemstva  okuplja se na web stranici koja  predstavlja  kružok, Web ring - http://x.webring.com/hub?ring=sloveamerl

Na adresi http://www.genealogy.com/users/  nalazi se imenik  stranih rodoslovnih predstavljanja. Tražiti se može po prezimenu ili samo po prvom slovu.

 

Osobno predstavljanje 

Svoja istraživanja rodoslovci prije ili kasnije prikazuju i putem interneta. Neki pružatelji usluga, koji su na žalost preopterećeni s reklamama, nude besplatno prostor i u tu svrhu. No većina rodoslovaca izrađuje svoju internetsku stranicu sama, jer te usluge nisu jeftine. Internetska stranica je prije svega živ sadržaj, kojim se treba stalno baviti. Na internetu se može naći čak i posebne upute kako da se rodoslovac prihvati izrade internetskog predstavljanja ( Cindy's list). Revija  Computergenealogie u Njemačkoj dodjeljuje posebne nagrade za uzorna rodoslovna predstavljanja, pri čemu osobito  uzima u obzir:

- kvalitetno  i  odgovarajuće oblikovanje,

- dostupnost raznim pretraživačima

- kratko vrijeme nalaganja

- zanimljivost teksta

- odgovarajuće predstavljanje rodovnika

- nikakve reklame

- ne suviše nametljive grafike

- izvornost ( bez  kopiranja drugih)…

 

Poučni su primjeri nagrađenih rodoslovnih stranica:

http://www.sarbach.de/home.html

http://www.genealogie.sehrbundt.de

http://www.deboor.de

http://www.geiger-zaehler.de

 

Rodoslovnu internetsku stranicu treba obnavljati svježim informacijama, a povremeno i arhivsku kopiju cijelog sadržaja pohraniti na CD ROM.

 

Prikazi rodovnika na internetu

Već godinama ranije pojavili su se prvi programi  koji rodoslovne podatke pretvaraju u internetski prikaz. Podatke treba najprije pohraniti u standardnom obliku Gedcom, iz kojeg onda program izrađuje internetsko predstavljanje; zbog toga taj postupak nazivaju i "GED to HTML conversion" ili skraćeno GED2HTM, GED4WWW ili GED4WEB.  U tom postupku zapravo sve i nije automatizirano, zato taj rad nije podesan za one koji ne znaju sami oblikovati internetske stranice. Rezultat pretvorbe je  abecedni popis osoba iz rodoslovne zbirke,u kojem je svako prezime povezano s grafičkim prikazom dijela rodovnika.

Rodoslovni programi sigurno će se razvijati u tom smjeru da će se izabrani dio podatakla moći pretvoriti u  internetski prikaz (neki to već mogu). Među programima za pretvorbu postao je omiljen Dynamic Family Tree, koji djeluje i na slovenskom (adresa: http://www.dftcom2.co.uk/intro.html ).

 

 

Programi za pretvorbu u html

Opsežan popis programa za pretvorbu rodoslovnih podataka u internetski prikaz je na adresi  http://www.cyndislist.com/gedcom.htm

Nekoliko različito oblikovanih rodoslovnih prikaza u internetskom obliku:

http://www.dralex.com/online/alexlena

http://www.misbach.org/genealogy/map.html

http://www.gedhtree.com/ghtindex.htm

http://www.frontiernet.net/~rjacob/jacob/fam00004.htm

http://www.lesandchris.com/genealogy/database/

http://www.ged4web.com/derik/index.htm

http://www.genopro.com/internet/index.html

http://www.dralex.com/sandler/

 

I još dva slovenska primjera:

http://www2.arnes.si/~rzjtopl/ros/zbirka/Vega/Vega.htm

http://www2.arnes.si/~krsrd1/DTF_RODOVNIKI/CANKAR-GED/WebSite/Cankar.html

 

 

Kontakti među rodoslovcima, elektronska pošta i forumi

Elektronska lista (e-lista) djeluje  ovako: po pravilu su  dvije odvojene adrese za  e-poštu -  s jednom se može prijaviti na listu,odnosno odjaviti s nje, a s drugom slati poruke.

 

Slovenska rodoslovna e-lista

U Sloveniji postoji  samo jedna e-lista za rodoslovce. Namijenjena je prije svega obavijestima Slovenskog rodoslovnog društva i nekim općim informacijama, odnosno pitanjima. Lista je zatvorenog tipa, pa zato mogu sudjelovati samo oni koji su na njoj prijavljeni (oko 300 sudionika), ali nije nužno da su članovi Društva.

Upute za prijavu, odnosno odjavu  su na adresi http://www2.arnes.si/~rzjtopl/rod/drustvo/liste.htm

 

Rodoslovne elektronske liste mogu se tražiti i na imeniku za liste:

http://www.liszt.com  ( u polje pretraživanja se upisuje genealogy)

http://lists.rootsweb.com / (više od 28.000 e-lista)

http:// list.genealogy.net/mailman/listinfo/  (njemačke liste)

http://www.rootsweb.com/~jfuller/gen_mail.html  (imenik J.Fullera).

U popisu  lista treba izabrati link koji korisnika preusmjerava na internetsku stranicu, gdje je lista opisana. Popis lista je uređen s obzirom na teme  o kojima se na listama raspravlja (države, prezimena, vjerske i rasne skupine, iseljenici, plemstvo, rodoslovna društva, popisi stanovništva, upotreba računala, korisnici određenog rodoslovnog programa, genetika u rodoslovlju, usvojenja, groblja, općenito o rodoslovlju).

 

Rodoslovni forumi

Forum je rasprava, koja se dvija  putem internetske stranice. Poseban program na  odvojenom serveru omogućuje razmjenu poruka i njihov uređen prikaz (kronološki ili tematski). Forum može biti opći (sva rodoslovna pitanja) ili lokalno ograničen (za rodoslovlje neke zemlje), mogu ga postaviti samo za neku  vjersku grupu, može biti tematski ograničen (na pr.o nekom prezimenu, o kompjuterima u rodoslovlju, o iseljenicima, o ratovima) i td.

Na adresi: http://genforum.genealogy.com  nalazi se imenik rodoslovnih foruma pa se tu može tražiti državu, prezime, sadržaj foruma…

Ako je rodoslovni forum u inozemstvu, treba provjeriti kako obrađuje šuštave glasove ( tj. slova s dijakritičkim znacima - č,š,ž ) koji su za pisanje slovenskih mjesta i prezimena vrlo važni.  Najbolje bi bilo kad bi za slovensko rodoslovlje u cijelom svijetu djelovao samo jedan forum. Tako ne bi trebalo pregledavati više internetskih stranica.

 

Aktivni slovenski forumi

Slovenia Genealogy Forum  ( uz opće rodoslovne teme na tom se forumu najviše raspituju  o prezimenima iz prošlosti):  http://genforum.genealogy.com/slovenia

Slovenski rodoslovni forum ( vođen iz Slovenije): http://s3.invisionfree.com/Rodoslovje

Unutar Slovenskog rodoslovnog društva neki nastoje za organizacijom  jedinstvenog foruma za Sloveniju i za iseljenike odnosno za sve koje zanima slovensko rodoslovlje.

 

Forumu slični oblici suradnje  su  novostičarske skupine (kako naći bolji prijevod, izraz za newsgroups?). Dok u forumu može sudjelovati  svatko tko je povezan s internetom, u novostičarskoj skupini  može biti samo ako u nju uključuju  lokalnu mrežu u kojoj se rodoslovac nalazi. Neke skupine su uređene tako da poruke idu ujedno i na e-listu jednakog sadržaja. I novostičarske skupine su organizirane interesno. Jedno od kazala  za  rodoslovne novostičarske skupine je  http://www.rootsweb.com/~jfuller/gen_use.html  (Usenet Newsgroups).

 

Oglasna tabla za Sloveniju

Putem internetske stranice djeluju i oglasne table ( message boards). Najpoznatija među njima je RootsWeb Message Boards: http://boards.ancestry.com/mbexec/script/main/rw

Na njoj su pohranjeni rodoslovni upiti  i odgovori za zadnjih 17 godina. Traženje je moguće po prezimenu ili po nekoj drugoj ključnoj riječi, a može se uključiti i određena tema (država, mjesta, grobovi…). Arhiv oglasne daske pročešljavaju  i pretraživački  programi, pa je zato svaka poruka vidljiva i nakon više godina. Zato je treba koristiti promišljeno. Među oglasnim tablama jedna je  i za Sloveniju: http://boards.ancestry.com/mbexec?htx=board8r=rw8p=localities.eeurope.slovenia.general  ( do nje se može doći i preko gornje osnovne adrese na ancestry,com -

putem : Boards>Localities>Eastern Europe>Slovenia>General

 

 

Literatura - izvori:

Internet fürFamilienforscher: http://tipps.ahnenforschung.net/internet/index.html

Internet genealogy:http://www.genealogy.com/uni-internet.html

Genealogical standards - Guidelines for publishing web pages on the internet:

http://www.ngsgenealogy.org/comstandweb.htm

Najveća rodoslovna zbirka je sad dostupna i na internetu, A. Lotrič, Drevesa 2000/3-4,36

Obavještavanje putem elektronske pošte, J. Stanojević, Drevesa 2000/3-4, 16

Http://www.genealogytoolbox.com/computers.html  ( o elektronskim listama, o formatima za razmjenu  podataka, traženje podataka, internetske stranice…)

What is  WebRing?  http://dir.webring.com/what.html

Schwarze Bretter mit Langzeitgedächtnis - Neue Messageboards bei Rootsweb,B.Wendt. Computergenealogie 2001/3,4

Klare Präsentation mit sparsnamen Mitteln, K.P. Wessel, Computergenealogie 2003/3,4

Cindi's  Genealogy Home Page Construction Kit: http://www.cindyslist.com/construc.htm

Alleskönner Gedcom. Computergenealogie 2002/3,3