VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1854./1956.
KOLIČINA GRADIVA: 1 kut. (0,1 d/m)
Sadržaj FONDA:
Fond se najvećim dijelom sastoji od dokumentacije o humanitarnom i političkom radu Ilije Guteše (pomoć gladnima u Lici, sudjelovanje u bosanskom narodnom ustanku, pomoć krajišnicima) i od priloga za njegovu biografiju. Osim toga, u fondu nalazimo i nekoliko njegovih osobnih dokumenata i gradivo o trgovačkim poslovima (dućan na Markovu trgu u Zagrebu, trgovanje u Bosni i Hercegovini).
SERIJE U FONDU:
1. Osobni dokumenti, 1854./1894., 2 kom.
2. Dokumentacija o trgovačkim poslovima, 1873./1886., 4 kom.
3. Dokumentacija o humanitarnom i političkom radu, 1874./1890., 16 kom.
4. Prilozi za biografiju, 1878./1956., 18 kom.
5. Korespondencija, 1887./1894., 3 kom.
Valorizacija FONDA: 3
Iako je gradivo relativno malobrojno i privatni život lije Guteše nam ostaje nepoznat, ipak se može rekonstruirati njegova živa društveno–politička aktivnost koja je tim značajnija jer je bio suvremenikom bosansko–hercegovačkog ustanka i razvojačenja Vojne krajine.
Jezik U GRADIVU: hrvatski, njemački, srpski
Pismo U GRADIVU: latinica, ćirilica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
naziv STVARATELJA FONDA: guteša ilija
Sjedište STVARATELJA fonda: Zagreb
Vremenski raspon DJELOVANJA STVARATELJA fonda: 1830. – 1894.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA fonda: -
HISTORIJAT STVARATELJA fonda:
Ilija Guteša rodio se 1835. u Bruvnu, u obitelji seljaka. Otac mu se zvao Todor, a majka Jelena. Pučku školu polazio je u Gračacu, nakon toga se zaposlio kao pisar u Bruvnu. Dvije godine poslije otišao je u Karlovac na trgovački nauk. Nakon završetka trgovačkog nauka, Guteša je došao u Zagreb i zaposlio se kao knjigovođa u trgovini Nikole Nikolića. Trgujući žitom i brašnom osamostalio se već 1852. i otvorio vlastitu trgovinu u Dugoj ulici broj 10.
Tijekom 1859. isticao se u protunjemačkim demonstracijama u Zagrebu. Također je poticao proturatno raspoloženje među krajišnicima koji su polazili na talijansko ratište. Zbog toga je bio osuđen na tri godine zatvora. Kaznu je izdržavao u Olomoucu, Jozefstadtu i Terezienstadtu u Češkoj. Nakon izlaska iz zatvora Guteša je otišao u Dalmaciju. Godine 1862. bio je izabran za zastupnika u Hrvatski sabor. Zauzimao se za poboljšanje položaja krajišnika koji su sve više siromašili.
Za vrijeme velike gladi u Lici 1874. Guteša je skupio 20.000 forinti i razdijelio ih sirotinji. Za bosansko–
-hercegovačkog ustanka organizirao je dostavu humanitarne pomoći bjeguncima. Pomoć je većinom dolazila iz Njemačke i Švicarske, ali je i Guteša osobno dao velika sredstva. Godine 1877. bio je imenovan članom "Bosansko–hercegovačke narodne vlade". Crnogorski knez Danilo odlikovao ga je Viteškim križem Danilova reda za zasluge u srpsko-turskom ratu. Dobio je i Srpski krst za zasluge. Bio je tri puta izabran u Pravoslavni narodni crkveni sabor. Više puta bio je biran za zastupnika u zagrebačkom Gradskom poglavarstvu. U nastojanju da uzajamno približi Srbe i Hrvate, 1880. napisao je brošuru "Upoznajmo se".
Bio je članom Trgovačko–obrtničke komore, podupirajućim članom Hrvatskog arheologičkog društva u Zagrebu, povjerenikom Društva "Čovječnosti" za Gornji grad, te jedan od osnivača i članova uprave Osiguravajuće zadruge "Croatia". Umro je u Zagrebu 1894.
Supruga Ilije Guteše zvala se Anka. U braku s njom Ilija Guteša imao je dva sina: Spasomira i Vladimira. (B.M.)
