ponedjeljak, 27. listopad 2008 17:17
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-37
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1945. – 1963.
KOLIČINA GRADIVA: 1616 knj., 5320 kut., 6 fasc., 4 tube (669,53 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži zapisnike sjednica Narodnog odbora, njegovih vijeća i pomoćnih tijela, zapisnike sjednica Izvršnog odbora kao izvršnog tijela, te sjednica ostalih kolegijalnih tijela prema pojedinim upravnim oblastima. Upravna tijela Narodnog odbora grada Zagreba stvarala su vlastito gradivo, koje se sastoji najvećim dijelom od urudžbiranih spisa, ali djelomice i predmetnih spisa.
PODFONDOVI U FONDU:
1. Sjednice predstavničkih tijela Narodnog odbora grada Zagreba, 1945. – 1963., 96 knj., 2 kut., 2 fasc.
2. Gradska izborna komisija, 1945. – 1958., 94 kut.
3. Sjednice izvršnih tijela Narodnog odbora grada Zagreba, 1945. – 1963., 58 kut.
4. Kabinet predsjednika, 1945. – 1963., 7 knj., 105 kut.
5. Opći odjel, 1945. – 1963., 163 knj., 245 kut.
6. Nadzorni odsjek, 1946., 10 kut.
7. Kontrolna komisija, 1946. – 1951. (1952.), 14 knj., 82 kut.
8. Odjel rada, 1946. / 1960., 1 knj., 156 kut.
9. Ispitne komisije, 1946. – 1963., 63 knj., 396 kut.
10. Personalni odjel, 1945. – 1963. (1963. - 1966.), 36 knj., 18 kut.
11. Povjereništvo za industriju i obrt, 1945. – 1952., 46 knj., 33 kut.
12. Odjel za poljoprivredu i šumarstvo, 1945. – 1952., 26 knj., 42 kut.
13. Odjel za poljoprivredu i opskrbu, 1956. – 1958., 11 knj., 16 kut.
14. Odjel za trgovinu i opskrbu, 1945. – 1952., 117 knj., 295 kut.
15. Povjereništvo za državne nabavke, 1949. – 1950., 3 knj., 1 kut.
16. Ured za cijene, 1948. – 1951., 11 knj., 1 kut.
17. Povjereništvo za turizam i ugostiteljstvo, 1949. – 1952., 7 knj., 20 kut.
18. Odjel za lokalni saobraćaj, 1947. – 1952., 1 knj., 9 kut.
19. Odjel za građevinarstvo i urbanizam, 1945. – 1960., 84 knj., 397 kut.
20. Povjereništvo za komunalne poslove, 1947. / 1958., 59 knj., 129 kut.
21. Odjel za stambene poslove, 1945. – 1958., 68 knj., 562 kut.
22. Odjel za privredu, 1952. – 1958., 40 knj., 137 kut., 1 fasc.
23. Privredno-koordinacijski odjel, 1947. - 1950., 24 kut.
24. Agencija za sklapanje ugovora, 1948. – 1950., 4 knj., 3 kut.
25. Planska komisija, 1947. – 1952., 14 knj., 17 kut.
26. Zavod za planiranje, (1954. – 1955.) 1956. - 1957., 4 knj., 95 kut.
27. Likvidacijska komisija, (1951.) 1952. – 1960., 4 knj., 27 kut.
28. Odjel financija, (1944. - 1945.) 1945. – 1963., 284 knj., 1048 kut.
29. Odjel za narodnu imovinu, (1945. – 1946.) 1946. - 1947., 67 knj., 669 kut.
30. Komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju, 1945. – 1947., 4 knj.
31. Gradska eksproprijacijska komisija, 1945. – 1963., (1964.) 11 knj., 86 kut.
32. Komisija za utvrđivanje ratne dobiti, 1945. – 1947.,15 kut.
33. Odjel za narodno zdravlje, 1945. – 1960., 66 knj., 48 kut.
34. Odjel za socijalne poslove, 1945. – 1963. (1964. - 1966.), 66 knj., 147 kut., 1 fasc.
35. Odjel za prosvjetu i kulturu, 1945. – 1959., 84 knj., 197 kut.
36. Komisija za fiskulturu, (1946. - 1947.) 1948. – 1950., 11 knj., 5 kut., 1 fasc.
37. Sudac za prekršaje, 1950.-1955., 38 knj.
38. Komisija za prekršaje, 1948. - 1952., 1 knj., 4 kut.
39. Ispostave, 1952.-1953., 58 knj., 42 kut.
40. Jedinstveno uredsko poslovanje stvaratelja, 1959. - 1962., 47 knj., 119 kut.
VALORIZACIJA FONDA: 1
Fond omogućava cjelovit i pouzdan uvid u široki spektar djelatnosti karakterističnih za najveći i glavni grad jedne države, odnosno federalne jedinice u sastavu bivše države, koji ujedno predstavlja i gravitacioni centar šire okoline. Evidencijska vrijednost gradiva sadržana je u dokumentima, kojima se utvrđuje politika, ciljevi i način obavljanja niza djelatnosti od urbanog planiranja, svih gospodarskih aktivnosti (industrija, poljoprivreda, zanatstvo, trgovina, turizam, ugostiteljstvo, itd.), komunalnih djelatnosti, izgradnje infrastrukturnih i svih drugih više ili manje značajnih objekata, prometa, pa do društvenih djelatnosti kao što su zdravstvo, socijalna skrb, obrazovanje, kultura, umjetnost i sport.
Postoji vrlo veliki interes javnosti, u prvom redu znanstvenih i kulturnih djelatnika za uvid u činjenice sadržane u gradivu, jer ono sadrži mnoštvo podataka značajnih za istraživanje različitih aspekata gradskog života, razvoja grada i njegovog stanovništva. To se gradivo koristi u povijesnim, povijesno umjetničkim, kulturološkim, politološkim, ekonomskim, demografskim, sociološkim, pravnim i drugim znanstvenim istraživanjima. Korištenjem gradiva građani i pravne osobe ostvaruju zaštitu svojih prava i interesa u svezi s imovinsko-pravnim odnosima (nasljeđivanje, promet i uknjižba nekretnina, stambeni poslovi i sl.), financijama (porezna i druga slična potraživanja i davanja), osobnim stanjima (matičarstvo, bračni i obiteljski odnosi), obrazovanjem, zapošljavanjem i mirovinskim osiguranjem (pribavljanje dokaza o stečenim kvalifikacijama, radnom iskustvu i uplaćenim doprinosima), itd.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Narodni odbor grada Zagreba
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1945. - 1963.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Privremeni gradski narodni odbor Zagreb, 1945.
Gradski narodni odbor Zagreb, 1945.-1952.
Narodni odbor grada Zagreba, 1953.-1955.
Narodni odbor kotara Zagreba, 1955.-1957.
Narodni odbor grada Zagreba, 1957.-1963.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Nakon sloma Nezavisne države Hrvatske privremenu upravu u gradu Zagrebu obavljala je Komanda grada Zagreba do imenovanja Privremenog gradskog narodnog odbora. Privremeni gradski narodni odbor imenovan je odlukom Narodne Vlade Hrvatske 14. svibnja 1945., a trebao je obnašati funkciju mjesnog tijela vlasti do izbora za Gradsku narodnu skupštinu. Konstituirajuća sjednica Privremenog gradskog narodnog odbora grada Zagreba održana je 27. svibnja 1945. Izbori za Gradsku narodnu skupštinu održani su u listopadu, a konstituirajuća sjednica 23. listopada 1945. Istovremeno je konstituiran i Izvršni odbor. Cijelo vrijeme djelovanja ovaj stvaratelj arhivskog fonda objedinjava dvije funkcije: istovremeno je predstavničko i izvršno tijelo vlasti.
Nakon što je u lipnju 1949. donesen novi Opći zakon o narodnim odborima, Gradski narodni odbor mijenja naziv u Narodni odbor grada Zagreba. Ova promjena potvrđena je donošenjem Poslovnika zasjedanja Narodnog odbora grada Zagreba na sjednici održanoj 16. kolovoza 1949.
Općim zakonom o uređenju općina i kotara, Zakonom o provođenju novog uređenja općina i kotara, te Zakonom o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj 1955. bitno je izmijenjena upravno-teritorijalna organizacija vlasti u Hrvatskoj, te je umjesto Grada Zagreba formiran kotar Zagreb. Narodni odbor kotara Zagreb kao sljednik Narodnog odbora grada Zagreba djeluje od srpnja 1955. i to na znatno većem području, jer je ujedno sljednik i narodnih odbora kotara Samobor, Velika Gorica, Dugo Selo i Zelina koji su prestali s radom 31. kolovoza 1955.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o području kotara i općina u NR Hrvatskoj, kao i donošenjem novog statuta, umjesto naziva Narodni odbor kotara Zagreb vraćen je u veljači 1957. naziv Narodni odbor grada Zagreba. Iako nominalno više nije kotar, grad Zagreb ima status i nadležnosti, koje pripadaju kotaru temeljem propisa.
Narodni odbor grada Zagreba prestao je s radom 1963., kad je na temelju Ustavnog zakona o provođenju Ustava Socijalističke Republike Hrvatske osnovana Gradska skupština. Odluka o sastavu Gradske skupštine donesena je 19. travnja 1963. Izbori za Gradsku skupštinu održani su 3. lipnja 1963., a konstituirajuća sjednica održana je 12. lipnja 1963.
Kao predstavničko tijelo Gradski narodni odbor, odnosno Gradska narodna skupština kako se u početku naziva, a kasnije Narodni odbor grada Zagreba je jednodoman. Godine 1953. na temelju Ustavnog zakona Narodne Republike Hrvatske o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti formiraju se dva vijeća: Gradsko vijeće i Vijeće proizvođača. Narodni odbor grada Zagreba, odnosno njegova vijeća, osnivali su kao pomoćna tijela komisije, odbore i savjete. Izvršni odbor postojao je do travnja 1952., kad je ukinut, a poslove iz njegove nadležnosti preuzeli su predsjednik i novoosnovani savjeti Narodnog odbora grada Zagreba.
Za upravljanje poslovima pojedinih grana državne uprave osnivana su upravna tijela. Upravni ustroj Narodnog odbora grada Zagreba činila su upravna tijela kod kojih su vrlo česte promjene, kako u nazivima, tako i u strukturi, nadležnosti i broju tih tijela. U prvom razdoblju nazivaju se odjeli. Godine 1948. reorganizira se upravni aparat narodnih odbora, te se kao osnovna upravna tijela osnivaju povjereništva. Novom reorganizacijom koja je uslijedila 1952. opet se kao naziv za upravna tijela koristi odjel. Odlukom o sistematizaciji radnih mjesta u organima uprave Narodnog odbora kotara Zagreb temeljna upravna tijela nazvana su sekretarijatima. Uz ova temeljna upravna tijela postoji niz drugih upravnih tijela odnosno upravnih ustanova, pod nazivima uprave, zavodi, komisije, savjeti, inspektorati i slično.
Teritorijalna nadležnost grada Zagreba mijenjala se sa širenjem grada Zagreba, te promjenama granica nižih upravno-teritorijalnih jedinica.
Grad Zagreb kao glavni grad NRH ima nakon 2. svjetskog rata poseban status. Nalazi se i izvan Oblasti Zagreb i izvan Kotara Zagreb, a obuhvaća područja gradskih rajona: Centar, Medveščak, Maksimir, Trnje, Trešnjevka, Črnomerec i Kustošija, te područje Gradskog naselja Žitnjak. Godine 1947. ukinut je rajon Kustošija, a 1951. godine osnovan je rajon Dubrava. Rajoni su ukinuti 1952., a na njihovim su područjima osnovane ispostave Narodnog odbora grada Zagreba, koje su djelovale samo do formiranja općina.
Odlukom o teritorijalnoj podjeli iz 1953. grad Zagreb podijeljen je na osam općina užeg gradskog područja (Črnomerec, Donji grad, Gornji grad, Maksimir, Medveščak, Pešćenica, Trnje i Trešnjevka), ali je i teritorijalno proširen na devet općina šireg gradskog područja (Dubrava, Gračani, Kustošija, Markuševec, Podsused, Remete, Stenjevec, Šestine i Vrapče).
Godine 1955. uslijedile su dvije velike reorganizacije. Prvo je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine gradsko područje prošireno na vanjske općine, pri čemu samo Dubrava zadržava status općine, od nekoliko općina formirana je nova općina Susedgrad, a ostale vanjske općine pripojene su postojećim općinama užeg gradskog područja. Od tada grad Zagreb ima deset općina (uz ranijih osam općina užeg gradskog područja, još i nove općine Dubravu i Susedgrad), a izbrisana je podjela na uže i šire gradsko područje. Ovo stanje potrajalo je samo od veljače do kolovoza kada je Zakonom o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj osnovan kotar Zagreb. Kotar Zagreb imao je 17 općina: uz deset općina koje čine područje grada još i Dugo Selo, Remetinec, Samobor, Sesvete, Veliku Goricu, Zaprešić i Zelinu.
Godine 1957. kotar Zagreb preimenovan je u grad Zagreb. Općine koje su ranije bile u sastavu kotara Zagreb sada su u sastavu grada Zagreba, a uže područje grada čini uz ranijih deset općina još i općina Remetinec. Od 1961., kada mu je pripojena općina Jastrebarsko, koja je izdvojena iz kotara Karlovac, grad Zagreb ima 18 općina.
Već iduće godine novim Zakonom o područjima kotara i općina u NR Hrvatskoj bitno je promijenjeno područje i broj kotara i općina. Područja kotara su znatno povećana, pa su tako u sastav grada Zagreba ušle općine Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Zabok i Zlatar-Bistrica.
Promjena je bilo i na užem području grada - općine Gornji grad i Donji grad spojene su u općinu Centar, Susedgrad je pripojen Črnomercu, a Dubrava Maksimiru. Nova općina na užem gradskom području su Sesvete. Ova upravno-teritorijalna podjela ostaje na snazi i nakon osnivanja Gradske skupštine Zagreb kao sljednika Narodnog odbora grada Zagreba.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-34 Okružni narodni odbor Zagreb
HR-DAZG-59 Narodni odbor I rajona Centar (1945. – 1952.)
HR-DAZG-60 Rajonski narodni odbor Črnomerec
HR-DAZG-61 Rajonski narodni odbor Dubrava
HR-DAZG-62 Rajonski narodni odbor Kustošija
HR-DAZG-63 Rajonski narodni odbor Maksimir
HR-DAZG-64 Rajonski narodni odbor Medvešćak
HR-DAZG-65 Rajonski narodni odbor Trešnjevka
HR-DAZG-66 Rajonski narodni odbor Trnje
HR-DAZG-900 Narodni odbor općine Centar
HR-DAZG-901 Narodni odbor općine Črnomerec
HR-DAZG-902 Narodni odbor općine Donji Grad
HR-DAZG-903 Narodni odbor općine Gornji Grad
HR-DAZG-1058 Narodni odbor općine Kustošija
HR-DAZG-895 Narodni odbor općine Markuševec
HR-DAZG-904 Narodni odbor općine Maksimir
HR-DAZG-905 Narodni odbor općine Medveščak
HR-DAZG-906 Narodni odbor općine Pešćenica
HR-DAZG-896 Narodni odbor općine Remete
HR-DAZG-907 Narodni odbor općine Remetinec
HR-DAZG-908 Narodni odbor općine Podsused
HR-DAZG-1059 Narodni odbor općine Susedgrad
HR-DAZG-909 Narodni odbor općine Trešnjevka
HR-DAZG-910 Narodni odbor općine Trnje
HR-DAZG-911 Narodni odbor općine Zagrebačka Dubrava
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA–371 Narodni odbor oblasti Zagreb
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 942.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 353.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Fleš, Predrag: Zagrebački skupštinski zapisi. Zagreb, 2017.
Perić, Ivo: Zagreb od 1850. do suvremenog velegrada. Zagreb, 2006.
Žarić, Slobodan: Oslobođenje Zagreba i formiranje Privremenog gradskog narodnog odbora, u: Zagreb u NOB-i i socijalističkoj revoluciji, str. 163 - 181, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1971.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Odluka o organima uprave Narodnog odbora grada Zagreba (SG GZ 3/1963)
Odluka o osnivanju zajedničkih općinskih službi na užem području grada Zagreba (SG GZ 3/1963)
Odluka o organima uprave Narodnog odbora grada Zagreba (SG GZ 17/1962)
Odluka o unutrašnjoj organizaciji organa uprave Narodnog odbora grada i posebnih organa grada (SG GZ 26/1961)
Odluka o dopuni Statuta grada Zagreba (SG GZ 18/1961)
Odluka o izmjeni Statuta grada Zagreba (SG GZ 18/1961)
Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o organima uprave Narodnog odbora grada Zagreba (SG GZ 9/1961)
Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o unutrašnjoj organizaciji organa uprave Narodnog odbora grada Zagreba (SG GZ 9/1961)
Odluka o organima uprave Narodnog odbora grada Zagreba (SG GZ 3/1960)
Odluka o unutrašnjoj organizaciji organa uprave Narodnog odbora grada Zagreba (SG GZ 3/1960., 40)
Statut o izmjeni Statuta grada Zagreba (SG GZ 16/1959)
Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o sistematizaciji radnih mjesta u organima uprave Narodnog odbora kotara Zagreb (SG GZ 7/1958)
Statut grada Zagreba (SG NOGZ 13/1957)
Odluka o sistematizaciji radnih mjesta u organima uprave Narodnog odbora kotara Zagreb (SG NOKZ 14/1956)
Zakon o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara (SL FNRJ 34/1955)
Opći zakon o uređenju općina i kotara (SL FNRJ 26/1955)
Zakon o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj (NN NRH 36/1955)
Zakon o provođenju novog uređenja općina i kotara (NN NRH 33/1955)
Odluka o unutrašnjoj organizaciji upravnih organa i ustanova Narodnog odbora kotara Zagreb (SG NOKZ 3/1955)
Odluka o teritorijalnoj podjeli grada Zagreba (SG NOGZ 31-33/1953)
Uputstvo o organizaciji administracije narodnih odbora kotareva (SL FNRJ 38/1952)
Opći zakon o narodnim odborima (SL FNRJ 22/1952)
Zakon o izboru i opozivu odbornika narodnih odbora (NN NRH 36/1952)
Zakon o narodnim odborima kotara (NN NRH 34/1952)
Zakon o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN NRH 16/1952)
Zakon o provođenju reorganizacije narodnih odbora (NN NRH 16/1952)
Privremene upute o organizaciji i radu ureda odjela i uprava (SG NOGZ 19-20/1952)
Rješenje o organizaciji administracije Narodnog odbora grada Zagreba (SG NOGZ 15-18/1952)
Poslovnik zasjedanja Narodnog odbora grada Zagreba (SG NOGZ 7-8/1951)
Uputstvo o pripajanju područja ukinutih mjesnih narodnih odbora drugim administrativno-teritorijalnim jedinicama (NN NRH 27/1950)
Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN NRH 27/1950)
Rješenje o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u povjereništvima i savjetima Narodnog odbora grada Zagreba (SG NOGZ 37/1950)
Opći zakon o narodnim odborima (SL FNRJ 49/1949)
Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN NRH 29/1949)
Ukaz o promjeni administrativno-teritorijalne podjele NR Hrvatske (NN NRH 14/1949)
Poslovnik zasjedanja Narodnog odbora grada Zagreba (SG GNOZ 35/1949)
Ustav Narodne Republike Hrvatske (NN NRH 7/1947)
Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR Hrvatske (NN NRH 60/1947)
Rješenje o reorganizaciji odjela Gradskog narodnog odbora u Zagrebu (SG GNOZ 11/1947)
Opći zakon o narodnim odborima (SL FNRJ 43/1946)
Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (SL FNRJ 10/1946)
Zakon o promjeni naziva Narodno-oslobodilačkih odbora (NN FH 3/1945)
Odluka o ustrojstvu i poslovanju narodno-oslobodilačkih odbora i skupština u Federalnoj Hrvatskoj (NN FH 2/1945)
(D.V.)
Ažurirano utorak, 9. siječanj 2024 15:10