ponedjeljak, 27. listopad 2008 16:35
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-912
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1947. – 1962.] 1963. – 1967. / 1974. - 1990.
KOLIČINA GRADIVA: 257 knj., 118 kut. (21,80 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži uredska pomagala, zapisnike sjednica, građevinsku i stambenu dokumentaciju (građevinske, uporabne i lokacijske dozvole, parcelacije zemljišta, spisi građevinske inspekcije, odluke za dodjele, zamjenu i raspodjelu stanova), te personalne dosjee i blagajničke izvještaje đačkih domova.
PODFONDOVI I SERIJE U FONDU:
1. Razdoblje od 1963. do 1967. godine
1.1. Zapisnici sjednica, 1956. – 1967., 33 kut.
1.2. Odjel za opće poslove, 1947. – 1967., 66 knj., 38 kut.
1.3. Odjel za privredu, 1962. – 1967., 1 knj., 2 kut.
1.4. Odjel za građevinarstvo, urbanizam i komunalne poslove, 1963. – 1967., 9 kut.
1.5. Odjel za financije, 1962. – 1966., 1 kut.
2. Razdoblje od 1974. do 1990. godine
2.1. Zapisnici sjednica, 1974. – 1990., 190 knj., 35 kut.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Fond može poslužiti prilikom rješavanja vlasničkih odnosa između pravnih i fizičkih osoba (građevinske dozvole, kupoprodajni ugovori i drugo). Osim toga, gradivo može poslužiti za pregled i proučavanje privrednog razvoja, komunalne i stambene izgradnje, socijalne politike, te kulturne i prosvjetne djelatnosti općine Centar.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Skupština općine Centar
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1963. - 1967. / 1974. - 1990.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Zakonom o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj 1962. uže područje grada Zagreba podijeljeno je na devet općina: Centar, Črnomerec, Maksimir. Medveščak, Pešćenica, Remetinec, Sesvete, Trešnjevka i Trnje.
Ustavom SR Hrvatske 1963. uvedeno je socijalističko samoupravljanje kao novi društveno–ekonomski i politički sustav. Narodna Republika Hrvatska postaje Socijalistička Republika, ukidaju se narodni odbori, a umjesto njih uvode se skupštine kao najviši organi vlasti društvenog samoupravljanja. Nadležnost i djelokrug, prava i obveze, teritorijalna nadležnost, te unutarnje ustrojstvo skupštine općine bili su definirani statutom općine, prema kojem su u nadležnosti skupštine bili gotovo svi poslovi od interesa za privredni, komunalni, kulturni, socijalni i drugi razvitak općine. Skupštinu su sačinjavali Općinsko vijeće i Vijeće radnih zajednica. Funkciju vlasti skupština je vršila preko sjednica na kojima je donosila zaključke, odluke, rješenja, propise i druge akte. Za vođenje i razmatranje pojedinih poslova iz oblasti društvenog života, skupština je osnivala upravne organe, odjele, a za provedbu pojedinih vrsta poslova, posebne niže organe, komisije, odsjeke, direkcije, urede, biroe i druge. Skupštinska administracija je u svom sastavu imala potreban broj organizacijskih jedinica koje su se brinule za pripremanje i stručnu obradu akata, te za pravovremeno i zakonito poslovanje. Tajništvo je vodilo i nadziralo rad mjesnih zajednica na području općine. Skupština je posebno vodila računa o upravljanju stambenim i poslovnim fondom, kao najvažnijim izvorom prihoda.
Nakon Zakona o spajanju općina u gradu Zagrebu 1967., sve općine koje su činile njegovo područje ukinute su i postale dio jedinstvene općine Grad Zagreb.
Nove promjene u upravi dogodile su se nakon Zakona o izmjenama Zakona o područjima općina u SR Hrvatskoj 1974., prema kojem je ukinuta jedinstvena općina Grad Zagreb, a njezino područje podijeljeno na deset općina: Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Novi Zagreb, Pešćenica, Remetinec, Trešnjevka i Trnje.
Ustavom SR Hrvatske 1974. utvđuje se status općina koje se od tada definiraju kao samoupravne i društveno-političke zajednice. Radi usklađivanja zajedničkih ciljeva i interesa te ravnomjernog privrednog i društvenog razvoja, općine se udružuju u zajednice općina. Na temelju ovih promjena, gradske općine koje su do tada bile u sastavu grada Zagreba udružile su se u Gradsku zajednicu općina, ali kao posebne društveno–političke jedinice. Iste godine, Društvenim dogovorom o utvrđivanju područja općina zagrebačkog područja, Gradska zajednica općina udružila se sa Zajednicom općina zagrebačke okoline (Donja Stubica, Dugo Selo, Ivanić grad, Jastrebarsko, Klanjec, Krapina, Kutina, Samobor, Sesvete, Vrbovec, Zabok, Zelina i Zlatar Bistrica) u jednu jedinstvenu Zajednicu općina Zagreb.
Ustavnim promjenama 1974. bila je utvrđena i unutarnja struktura skupštine, koju od tada sačinjavaju Društveno-političko vijeće, Vijeće udruženog rada i Vijeće mjesnih zajednica. U svrhu provedbe općinskih zaključaka, propisa i drugih akata, skupština je osnivala Izvršno vijeće koje je bilo nadležno za rad svih općinskih organa.
U skladu s ustavnim promjenama 1963., Narodni odbor općine Centar promijenio je naziv u Skupština općine Centar. Teritorijalna nadležnost općine Centar obuhvaćala je područje bivših općina Donji grad i Gornji grad, te naselja Dedići, Gornji Mlinovi, Kraljičin Zdenac, Šestine i Šestinski Kraljevec.
Umjesto ukinutih stambenih zajednica, stambeni i poslovni fond u vlasništvu općine 1965. prenesen je na poduzeće Zagreb II., a godinu kasnije na Poduzeće za poslovne objekte u Zagrebu.
U razdoblju od 1967.–1974. općina Centar nije postojala kao samostalna, već kao dio jedinstvene općine Grad Zagreb. Ponovno je uspostavljena 1974., kada ulazi najprije u Gradsku zajednicu općina, a zatim u jedinstvenu Zajednicu općina Zagreb.
Općina Centar ostala je u Zajednici općina Zagreb do 1986., odnosno do donošenja Zakona o utvrđivanju područja Gradske zajednice općina Zagreb. Status Skupštine općine Centar nije se više mijenjao sve do raspada Jugoslavije i uspostave samostalne Republike Hrvatske 1990. Skupština općine Centar bila je pod nadležnošću Skupštine grada Zagreba. Prestala je djelovati na temelju Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb 1990., te ponovno ulazi u sastav jedinstvene općine Grad Zagreb.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-948 Skupština grada Zagreba
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 943.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Ukaz o proglašenju Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN 47/1990)
Uredba o uredskom poslovanju (NN 38/1987)
Zakon o spajanju općina u Zagrebu (NN 6/1967)
Odluka o prijenosu upravljanja poslovnim zgradama (SG GZ 10/1966)
Odluka o prijenosu zgrada, stanova i poslovnih prostora na Grad (SG GZ 22/1965)
Ustav SRH (NN 15/1963)
Zakon o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 39/1962)
Naredba o planu jedinstvenih arhivskih znakova za sve organe uprave u NR Hrvatskoj (NN 7/1958)
(I.P.B.)
Ažurirano četvrtak, 12. studeni 2020 12:23