ponedjeljak, 27. listopad 2008 16:22
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-916
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1963. – 1990.
KOLIČINA GRADIVA: 20 knj., 555 kut. (56,30 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Najbrojnije gradivo u fondu čine zapisnici sjednica Skupštine općine Samobor, općinskih vijeća i općinskih upravnih organa. U fondu se nalaze i djelovodnici te pomoćne knjige, registri i popisi akata. Osim toga, fond sadrži i građevinske, lokacijske i uporabne dozvole, spise Komisije za nacionalizaciju, dokumentaciju o konfiskaciji imovine, eksproprijaciji, uzurpaciji, parcelaciji, kupoprodajne i druge ugovore, rješenja za izdavanje obrtnih dozvola (ugostiteljstvo, prevozništvo, zanatstvo i drugo), popis stanovništva, izbornu dokumentaciju, te završne račune mjesnih zajednica.
SERIJE U FONDU:
1. Zapisnici sjednica, 1963. – 1990., 272 kut.
2. Opća dokumentacija, 1963. – 1974., 20 knj., 165 kut.
3. Dokumentacija upravnog postupka prvog stupnja, 1968. – 1974., 93 kut.
4. Statistika, 1991., 5 kut.
5. Procjena šteta od elementarnih nepogoda, 1989. – 1990., 5 kut.
6. Demokratski izbori, 1990. / 1993., 14 kut.
7. Ekonomske analize i elaborati, 1965. - 1988., 1 kut.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Gradivo u fondu može poslužiti kao dokazno sredstvo pri rješavanju imovinskopravnih odnosa (građevinske dozvole, kupoprodajni ugovori i drugo) te kao izvor za proučavanje privrednog razvoja, komunalne i stambene izgradnje, socijalne politike, te kulturne i prosvjetne djelatnosti općine Samobor.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: Skupština općine Samobor
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1963. – 1990.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Zakonom o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj 1962. izvršena je nova teritorijalna podjela Hrvatske. Općina Samobor ušla je u sastav grada Zagreba koji je kao glavni grad Hrvatske bio na razini kotara. Novim Ustavom SR Hrvatske 1963. uvodi se socijalističko samoupravljanje kao novi društveno–ekonomski i politički sustav. Tako NR Hrvatska postaje Socijalistička Republika, ukidaju se narodni odbori, a umjesto njih uvode se skupštine kao najviši organi vlasti društvenog samoupravljanja. U skladu s tim promjenama, Narodni odbor općine Samobor mijenja naziv u Skupština općine Samobor.
Teritorijalna nadležnost Skupštine općine Samobor temeljila se na Zakonu o područjima općina i kotara u NRH 1962., a obuhvaćala je sljedeća naselja: Beder, Brestovje, Bistrac, Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Brezje Samoborsko, Brezovec Žumberački, Budinjak, Bukovje Podvrško, Celine Samoborske, Cerje Samoborsko, Cerovica, Dane, Dolac Podokićki, Domaslovec, Draganje Selo, Dragonoš, Drežnik Podokićki, Dubrava Samoborska, Falaščak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Golubići, Gornja Ves, Gradna, Grdanci, Gregurić Breg, Hrastina Samoborska, Jagnjić Dol, Jarušje, Javorek, Kalinovica, Kalinovica - Zavod, Kerestinec, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konščica, Kostanjevec Podvrški, Kotari, Kravljak, Lug Samoborski, Mala Gorica, Mala Gorica Samoborska, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Ves, Martin pod Okićem, Medsave, Movice, Nedjelja, Nedjeljski Breg, Noršić Selo, Novaki Samoborski, Novo Selo Žumberačko, Orešje, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podrum, Poklek, Rakitje, Rakov Potok, Rude, Samobor, Samoborski Otok, Savrščak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slava Gora, Srebrnjak, Stoj Draga, Strmec Samoborski, Šimraki Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, Višnjevec Podvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak.
Općina je posebno vodila računa o upravljanju stambenim i poslovnim fondom, kao najvažnijem izvoru prihoda.
Nakon novog Ustava 1974. promijenila se unutarnja struktura Skupštine, koju od tada sačinjavaju Društveno - političko vijeće, Vijeće udruženog rada i Vijeće mjesnih zajednica. Za provedbu općinskih zaljučaka i drugih akata osnovano je Izvršno vijeće koje je nadziralo rad svih ostalih općinskih organa. Radi usklađivanja zajedničkih ciljeva i interesa, općina Samobor zajedno s općinama Donja Stubica, Dugo Selo, Ivanić grad, Jastrebarsko, Klanjec, Krapina, Kutina, Sesvete, Vrbovec, Zabok, Zelina i Zlatar Bistrica činila je područje Zajednice općina zagrebačke okoline. Društvenim dogovorom o utvrđivanju područja općina zagrebačkog područja 1974. Zajednica općina zagrebačke okoline udružila se s Gradskom zajednicom općina Zagreb u jednu jedinstvenu Zajednicu općina Zagreb. Udružene općine djelovale su kao samostalne društveno-političke jedinice.
Na temelju Zakona o izmjeni Zakona o utvrđivanju zajednice općina zagrebačke okolice 1981., općina Samobor nije više u sastavu Zajednice općina zagrebačke okolice, ali ostaje u sastavu Zajednice općina Zagreb do 1986., kad je ponovo uspostavljena Gradska zajednica općina Zagreb u koju je ušla i općina Samobor. Status općine nije se više mijenjao do raspada Jugoslavije i uspostave samostalne Republike Hrvatske.
Skupština općine Samobor bila je pod nadležnošću Skupštine grada Zagreba. Ukinuta je na temelju Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice općina Zagreb 1990., i ušla u sastav jedinstvene općine Grad Zagreb.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-948 Skupština grada Zagreba
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 943.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Ukaz o proglašenju Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN 47/1990)
Uredba o uredskom poslovanju (NN 38/1987)
Amandmani XI do XXVI na Ustav SRH (NN 5/1986)
Ustav SRH (NN 8/1974)
Ustav SRH (NN 15/1963)
Zakon o područjima općina i kotara u NRH (NN 39/1962)
Naredba o planu jedinstvenih arhivskih znakova za sve organe uprave u NR Hrvatskoj (NN 7/1958)
(I.P.B.)
Ažurirano srijeda, 4. ožujak 2020 14:16