ponedjeljak, 27. listopad 2008 16:38
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-948
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1963./1990.
KOLIČINA GRADIVA: 375 knj., 960 kut. (126,20 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Gradivo fonda nije u cijelosti preuzeto u Arhiv. Preuzeto gradivo grupirano je u dvije velike cjeline. Prvu cjelinu čine zapisnici zasjedanja Skupštine, njezinih vijeća i radnih tijela, te sjednica Izvršnog vijeća. Zapisnici sjednica pojedinih tijela protežu se kroz cjelokupno razdoblje djelovanja stvaratelja, dakle od 1963. do 1990. Drugu cjelinu čini dokumentacija prema urudžbenom zapisniku, koja je u Arhiv preuzeta zaključno do 1967. Radi se o urudžbenim zapisnicima i kazalima, te spisima, koji su odlagani po 16 sljedećih arhivskih znakova: Komisija za utvrđivanje radnog i posebnog staža (12,12), Bolovanja (16,4), Nesreće na radu (19,152), Parcelacija (38,14), Građevinska inspekcija (38,19), Lokacijske dozvole (38,21), Stambeni poslovi (38,4), Platni iskazi (41,012), Komasacija (43,2), Uzurpacija (43,4), Dodjela zemljišta (43,5) i Eksproprijacija (43,6). Treću seriju čine personalni dosjei zaposlenika. Ova serija sadrži i personalne dosjee službenika koji su bili zaposleni i prije 1963. godine u Narodnom odboru grada Zagreba, koji je prednik Skupštine grada Zagreba.
SERIJE U FONDU:
1. Zapisnici sjednica Skupštine grada Zagreba, njenih vijeća, savjeta, odbora, komisija i drugih tijela, 1963.-1990., 306 knj., 434 kut.
2. Dokumentacija prema urudžbenom zapisniku odložena po arhivskim znakovima, 1963.-1967., 66 knj., 134 kut.
3. Personalni dosjei, [1945. - 1963.] 1963.-1967., 478. kut.
VALORIZACIJA FONDA: 1
S obzirom na svoje djelatnosti i funkcije, Skupština grada Zagreba kao predstavničko tijelo i njena izvršna i upravna tijela predstavljaju stvaratelje od najvećeg značenja za grad Zagreb, koji je glavni i najveći grad Republike Hrvatske. Arhivsko gradivo nastalo njihovim radom omogućava uvid u široki spektar djelatnosti karakterističnih za najveći i glavni grad jedne države, odnosno federalne jedinice u sastavu bivše države, koji ujedno predstavlja i gravitacioni centar šire okoline. Evidencijska vrijednost gradiva sadržana je u dokumentima, kojima se utvrđuje politika, ciljevi i način obavljanja niza djelatnosti od urbanog planiranja, svih gospodarskih aktivnosti (industrija, poljoprivreda, zanatstvo, trgovina, turizam, ugostiteljstvo itd.), komunalnih djelatnosti, izgradnje infrastrukturnih i svih drugih više ili manje značajnih objekata, prometa, pa do društvenih djelatnosti kao što su zdravstvo, socijalna skrb, obrazovanje, kultura, umjetnost i sport. Ova ocjena vrijedi za preuzeto gradivo, koje se sastoji od sjednica Skupštine i drugih tijela, ali dok se ne preuzme i ostalo gradivo nastalo radom ovog stvaratelja do 1990., uvid u ostvarivanje njegovih funkcija ostaje nepotpun.
Postoji vrlo veliki interes javnosti za uvid u činjenice sadržane u gradivu. Tu se u prvom redu misli na znanstvene i kulturne djelatnike, koji istražuju različite aspekte gradskog života, razvoja grada i njegovog stanovništva.
Preuzeta dokumentacija prema urudžbenom zapisniku sastoji se ponajviše od dokumenata značajnih za ostvarivanje i zaštitu određenih prava građana i pravnih osoba (spisi o nacionalizaciji, eksproprijaciji, uzurpaciji, komasaciji, dodjeli zemljišta; građevinske i lokacijske dozvole, te stambena pitanja; dokumenti za utvrđivanje radnog staža i slično). S obzirom na navedeni sadržaj preuzetog gradiva razumljiv je velik interes za korištenjem tog gradiva od strane pojedinaca i pravnih osoba.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: Skupština grada Zagreba
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1963. - 1990.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Gradska skupština grada Zagreba, 1963.
Gradska skupština Zagreb, 1963. - 1964.
Skupština grada Zagreba, 1964. - 1974.
Skupština Gradske zajednice općina Zagreb, 1974.
Skupština grada Zagreba, 1974. - 1990.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Gradska skupština osnovana je temeljem Ustavnog zakona o provođenju Ustava Socijalističke Republike Hrvatske Odlukom o sastavu Gradske skupštine, koju je Narodni odbor grada Zagreba donio na 8. zajedničkoj sjednici Gradskog vijeća i Vijeća proizvođača održanoj 19. travnja 1963. Izbori za Gradsku skupštinu održani su 3. lipnja 1963.Konstituirajuća sjednica Gradske skupštine i svih triju vijeća održana je 12. lipnja 1963. Sljednik je Narodnog odbora grada Zagreba.
Posljednja sjednica Gradske skupštine održana je u prosincu 1963., a već od 7. sjednice 14. veljače 1964. nosi naziv Skupština grada Zagreba. Temeljem Statuta članovi Gradske skupštine postaju članovi Gradskog vijeća Skupštine grada Zagreba.
Odlukom o sastavu Skupštine Gradske zajednice općina Zagreb i Odlukom o granicama općina na području grada Zagreba, koje je Skupština grada Zagreba donijela na 8. zajedničkoj sjednici svih vijeća održanoj 27. veljače 1974. mijenja naziv u Skupština Gradske zajednice općina Zagreb, ali taj naziv korišten je samo na 1. zajedničkoj sjednici svih vijeća Skupštine Gradske zajednice općina Zagreb održanoj 29. travnja 1974. Nakon toga opet se koristi naziv Skupština grada Zagreba.
Ukinuta je na temelju Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb iprestanku postojanja Gradske zajednice Zagreb. Sljednik je Skupština Grada Zagreba. Skupština Grada Zagreba kao sljednik de facto djeluje već od svibnja 1990. nakon prvih višestranačkih izbora, što znači da je posljednja sjednica u starom sazivu održana 25. travnja 1990. Nova jedinica lokalne uprave i samouprave naziva se Grad Zagreb.
Savezni i republički Ustav iz 1963. dovršavaju proces stvaranja komunalnog i samoupravnog sustava, koji je započet sredinom 50-ih godina 20. stoljeća. Ovi temeljni državno-pravni akti uvode u skladu s tadašnjim ideološkim poimanjima novu terminologiju, koja će se u političkoj praksi zadržati duže vrijeme, pa je tako i pojam administrativno-teritorijalne jedinice zamijenjen pojmom društveno-političke zajednice. Temeljna društveno-politička zajednica je općina, a složenije su kotar, republika i federacija. Saveznim Ustavom je postojanje kotara u republikama ostavljeno na dispoziciju republikama. Ustav SRH je propisao postojanje kotara. Gradovi su u pravilu općine, ali grad Zagreb zadržava nadležnosti kotara. Kada su kotari 1967. ukinuti, a kako su ukinute i općine u sastavu Zagreba, Grad Zagreb postaje općina.
Istovremeno kada su ukinuti kotari otvorena je mogućnost osnivanja zajednica općina, ukoliko to odluče općine povezane zajedničkim interesima privrednog, socijalnog i kulturnog razvoja. Do osnivanja zajednica općina dolazi, međutim, tek nakon ustavnih promjena 1974. Sklapanjem Društvenog dogovora 13 općina užeg i 12 općina šireg gradskog područja formalno je i osnovana Zajednica općina Zagreb. Kako ta Zajednica općina nije zaživjela u praksi, u travnju 1975. Zakonom je osnovana Gradska zajednica općina Zagreb. Iako je ustavnim amandmanima iz 1986. donekle izmijenjen pravni status gradskih zajednica općina, u Zagrebu se ništa bitno nije promijenilo jer je Zakonom o utvrđivanju područja Gradske zajednice općina Zagreb potvrđeno postojeće stanje.
Temeljni dokumenti kojima su osnovana i utvrđena nadležnost tijela vlasti u gradu Zagrebu su statuti iz 1964. i 1975., a koji se temelje na ustavnim promjenama provedenim 1963. i 1974.
Skupštinu grada Zagreba kao najviše tijelo vlasti u prvom razdoblju sačinjavaju po Statutu iz 1964. Gradsko vijeće (do donošenja Statuta naziv je Gradska skupština), Privredno vijeće, Prosvjetno-kulturno vijeće i Socijalno-zdravstveno vijeće.
Statutom iz 1975. utvrđeno je da Skupštinu grada Zagreba sačinjavaju Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti Skupštine i njenih vijeća osnivane su komisije i odbori.
Izvršne poslove u prvom razdoblju djelovanja stvaratelja obavljaju četiri savjeta: Savjet za privredu i financije, Savjet za prosvjetu i kulturu, Savjet za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu i Savjet za unutrašnje poslove i opću upravu. U drugom razdoblju djeluje Izvršno vijeće Skupštine kao njeno izvršno tijelo.
Radi provedbe zakona i drugih propisa, stručne obrade i pripreme akata Skupštine grada, njenih vijeća, odbora, komisija i savjeta, izvršavanja odluka i zaključaka Skupštine, vođenja upravnog nadzora, praćenja stanja u upravnoj oblasti za koju su osnovana i drugih upravnih djelatnosti osnivana su gradska upravna tijela. Osnovna upravna tijela Skupštine grada Zagreba su sekretarijati, a uz njih postoje još i uprave, upravne komisije i zavodi.
U početku djelovanja Gradske skupštine Zagreb teritorijalna nadležnost bila je onakva kakva je utvrđena propisima iz 1962. Grad Zagreb imao je 20 općina (Donja Stubica, Dugo Selo, Jastrebarsko, Klanjec, Krapina, Samobor, Velika Gorica, Zabok, Zaprešić, Zelina, Zlatar-Bistrica, Centar, Črnomerec, Maksimir, Medveščak, Pešćenica, Remetinec, Sesvete, Trešnjevka i Trnje, pri čemu su posljednjih devet činile uže područje grada Zagreba).
Ustavne promjene iz 1967. bitno su utjecale na upravno-teritorijalnu podjelu grada Zagreba. Grad Zagreb kao jedinstvena općina obuhvatio je područje osam ukinutih općina: Centar, Črnomerec, Maksimir, Medveščak, Pešćenica, Remetinec, Trešnjevka i Trnje.
Na području grada Zagreba općine su ponovno osnovane 1974. Zagreb te godine obuhvaća 10 općina (Centar, Črnomerec, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Pešćenica, Novi Zagreb, Susedgrad, Trešnjevka i Trnje), a od 1975. još i Veliku Goricu i Zaprešić. Općine Samobor i Sesvete u sastav Gradske zajednice općina ušle su 1981.
Kada je ukinuta Gradska zajednica općina Zagreb, ukinuto je i 14 općina u njenom sastavu. Područje Grada Zagreba obuhvaća područja ukinutih općina.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-912 Skupština općine Centar
HR-DAZG-913 Skupština općine Dubrava
HR-DAZG-914 Skupština općine Medveščak
HR-DAZG-915 Skupština općine Pešćenica
HR-DAZG-916 Skupština općine Samobor
HR-DAZG-917 Skupština općine Sesvete
HR-DAZG-1056 Skupština općine Susedgrad
HR-DAZG-918 Skupština općine Trešnjevka
HR-DAZG-919 Skupština općine Trnje
HR-DAZG-941 Skupština općine Črnomerec
HR-DAZG-942 Skupština općine Maksimir
HR-DAZG-945 Skupština općine Remetinec
HR-DAZG-1055 Skupština općine Novi Zagreb
HR-DAZG-1049 Skupština općine Velika Gorica
HR-DAZG-1057 Skupština općine Zaprešić
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 943.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Fleš, Predrag: Zagrebački skupštinski zapisi. Zagreb, 2017.
Perić, Ivo: Zagreb od 1850. do suvremenog velegrada. Zagreb, 2006.
Dakić, Slavko (ur.): Desetljeće do tisućljeća, Zagreb od 1990. - 1999., Zagreb, 1999.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Ustav Republike Hrvatske (NN 56/1990)
Zakon o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN 47/1990)
Zakon o utvrđivanju područja Gradske zajednice općina Zagreb (NN SRH 55/1986)
Amandmani XI. - XXVI. na Ustav SR Hrvatske (NN SRH 5/1986)
Poslovnik Skupštine Grada Zagreba (SG GZ 8/1983)
Zakon o dopuni Zakon o izmjenama Zakona o područjima općina u SR Hrvatskoj (NN SRH 47/1981)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima općina u SR Hrvatskoj (NN SRH 9/1978)
Zakon o povjeravanju prava i dužnosti zajednice općina Gradskoj zajednici općina Zagreb (NN SRH 12/1975)
Zakon o dopuni Zakona o izmjenama Zakona o područjima općina u SR Hrvatskoj (NN SRH 12/1975)
Zakon o nadležnosti organa zajednice općina (NN SRH 12/1975)
Poslovnik Skupštine grada Zagreba (SG GZ 24/1975)
Statut grada Zagreba (SG GZ 12/1975)
Zakon o izmjenama Zakona o područjima općina u SR Hrvatskoj (NN SRH 6/1974)
Odluka o organizaciji i radu Skupštine grada Zagreba i njenih organa (SG GZ 13/1974)
Odluka o sastavu Skupštine gradske zajednice općina (SG GZ 3/1974)
Odluka o granicama općina na području grada Zagreba (SG GZ 3/1974)
Statut grada Zagreba (pročišćeni tekst) (SG GZ 6/1971)
Odluka o Skupštinskim službama (SG GZ 8/1969)
Poslovnik Skupštine grada Zagreba (SG GZ 8/1968)
Statut grada Zagreba (SG GZ 8/1968)
Zakon o provedbi Ustavnog zakona o promjeni Ustava SR Hrvatske (NN SRH 13/1967)
Ustavni zakon o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske (NN SRH 9/1967)
Zakon o spajanju općina u gradu Zagrebu (NN SRH 6/1967)
Prva privremena pravila za rad Skupštine grada Zagreba i njezinih organa (SG GZ 12/1967)
Odluka o organizaciji i radu Skupštine grada Zagreba (SG GZ 9/1967)
Zakon o prestanku važenja propisa o nadležnosti narodnih odbora općina i kotara i njihovih organa (NN SRH 18/1965)
Odluka o gradskim organima uprave (SG GZ 5/1965)
Odluka o sastavu Skupštine grada Zagreba (SG GZ 14/1964)
Statut grada Zagreba (SG GZ 14/1964)
Ustav SR Hrvatske (NN SRH 15/1963)
Ustavni zakon o provođenju Ustava SR Hrvatske (NN SRH 15/1963)
Odluka o radu gradske skupštine i ostalih organa grada Zagreba (SG GZ 11/1963)
Odluka o sastavu Gradske skupštine (SG GZ 7/1963)
(D.V.)
Ažurirano petak, 4. studeni 2022 10:40